Djeca beru kakaovac mačetama, koriste insekticide bez zaštite i rade za 1,7 KM dnevno

Gana i Obala Bjelokosti svijet snabdjevaju sa više od 70% kakaa, a iskorištavanje djece na njihovim plantažama nije nikakva novost, na to se upozorava već godinama.

U protekloj deceniji nije se skoro ništa promijenilo po tom pitanju iako su se 2012. godine svjetski proizvođači čokolade obavezali da će ukinuti prisilan rad i njihovo izrabljivanje do ove godine.

Najmlađi iz ovih zapadnoafričkih zemalja su okruženi intenzivnim siromaštvom, a počinju raditi u mladosti kako bi pomogli porodici. Kako piše foodispower, neke maloljetnike prodaje rodbina ne shvatajući opasnosti takvog rada, ali i zbog manjka obrazovanja. Trgovci ljudima odvode malu djecu iz sela i to onih najsiromašnijih zemalja poput Burkine Faso i Malija kako bi radili na plantažama.

Rade od jutra do mraka za 1,7 KM dnevno

Većina djece koja rade na farmama su starosti između 12 i 16 godina, no ustanovljeno je da ima i mlađih od 5 godina. Radno vrijeme im počinje u 6 ujutro, a završava tek naveče. Često koriste neprimjerene i opasne alate poput mačeta, makaza i motornih pila, a dosta ih radi toga ima ožiljke po tijelu. Takođe, oni pune vreće mahunama kakaovca koje su teške oko 100 kg i vuku ih kroz šumu.

Proizvodnja kakaa u Nigeriji ove godine manja za 20%

Osim toga, izloženi su i opasnim hemikalijama jer se stabla prskaju insekticidima, a to isto rade upravo oni, bez zaštitne opreme. Vlasnici farmi im daju najlošiju hranu, a spavaju na drvenim daskama bez pristupa vodi i sanitarnim čvorovima.

Kako piše reuters, ovog je mjeseca policija Obale Bjelokosti spasila jedanaestero djece i dvoje tinejdžera koji su radili na plantažama kakaovca te potom uhitila tri poljoprivrednika zbog sumnje na trgovinu ljudima.

Sve je ovo dio ogromnog problema siromaštva u Africi, a industrija čokolade to itekako iskorištava. Djeca ondje nemaju mogućnost školovanja, na plantažama rade za mizerne pare, a neki ostaju i neplaćeni.

Iskorištavanje i dalje u porastu

Do danas je postignut relativno mali napredak u prekidu ovakve prakse. Iako se ta industrija obavezala raditi na uklanjanju najgorih oblika dječjeg rada, njihovo iskorištavanje je i dalje u porastu, javlja reuters.

Udio djece koja rade opasne poslove je porastao i to kod vodeća dva svjetska proizvođača kakaa, stoji u studiji koju je finansirala američka vlada. Dakle, još ih je više izrabljivano nego 2010. kada su komapnije, uključujući Mars, Hershey, Nestle i Cargill dogovorile smanjiti ovakvu poslovnu politiku za 70%.

Prema najnovijem izvještaju, broj onih koji trenutno rade u ovoj proizvodnji u te dvije zemlje je 1,56 miliona dok je u studiji objavljenoj u aprilu bilo njih 2 miliona.

"Uprkos naporima koje su vlade, industrija i drugi ključni učesnici uložili u ovu borbu tokom posljednjih 10 godina, stope prevalencije i opasnog dječjeg rada nisu pale", navodi se u izvještaju. Dodaje da su se stope ove vrste rada stabilizovale od posljednjeg istraživanja, a pohađanje škole u tim je područjima poraslo uprkos tome što je porasla i proizvodnja kakaovca.

Gdje je rješenje?

Američki zakonodavci su pak kritikovali ovu industriju, a njihove carinske vlasti zatražile od trgovaca kakaom početkom ove godine da izvijeste gdje i kada nailaze na dječji rad u svojim opskrbnim lancima.

Djeca plaćena 1,7 KM po danu da bi industrija čokolade profitirala?

U certifikate se ne može pouzdati jer se ondje za inspekciju zna kada dolazi na farmu, a onda proizvođači djecu sklone s usjeva i tvrde da tamo nikada nisu bili. Rješenja postoje, ali industrija za to nije spremna jer bi čokolada tada trebala koštati puno više, a veći dio novca bi trebao otići poljoprivrednicima koji bi s njime mogli platiti pravu radnu snagu.

Istina je da potrošači danas nemaju siguran način za saznati je li čokolada i konditorski proizvodi koje kupuju uključivala upotrebu ropstva ili dječjeg rada, no mi svi, kao kupci igramo ključnu ulogu u smanjenju nepravdi prehrambene industrije.