Djeluje li APZ prema pravnim propisima?

Čitajući izvadak odluke o pravu zakupa državnog zemljišta, obitelj Đurašević iz Nijemaca ponadala se kako će napokon riješiti dio problema s proizvodnjom hrane za stoku. No, veselje nije dugo trajalo. Samo dva tjedna kasnije iz Agencije za poljoprivredno zemljište stigla je nova odluka prema kojoj im umjesto 6,7 pripada 4,7 hektara obradivih površina.

Ivan Đurašević smatra kako ništa ne bi bilo sporno da u drugom dokumentu ne stoji isti datum, klasa te urudžbeni broj kao i u prvom. Naš sugovornik se pita kako je moguće mijenjati postojeću odluku te je poslati bez dodatnog objašnjenja.

Pogodovanje Agencije za zemljište?

"Pretpostavljam da sam bez dva hektara zemljišta ostao zbog pogodovanja Agencije drugom poljoprivredniku"

"Nakon što sam dobio prvo rješenje, prema kojem imam pravo zakupa četiri čestice, u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi upisao sam dodijeljenu zemlju. No, kada je stigla druga odluka u kojoj su navedene tri čestice, jednu sam morao ispisati. Ni sam ne znam što je u tom trenutku bilo ispravno napraviti", kaže Đurašević.

Stručnjak za upravno pravo Antun Marinac smatra da se postojeći dokument nije smio ispravljati. "Kada nadležna institucija mijenja odluku, prema važećim pravnim propisima trebala bi izdati dokument s novim urudžbenim brojem te obveznim objašnjenjem zašto je došlo do promjene", tvrdi Marinac.

Nedostatak obradivih površina

Ivan Đurašević pretpostavlja kako je bez dva hektara zemljišta ostao zbog pogodovanja drugom poljoprivredniku. Naš sugovornik ističe da nedostatak obradivih površina za njegovo gospodarstvo znači kraj. "Bez te zemlje više se nemamo računa baviti uzgojem krava. Na jednoj od tri dodijeljene čestice nalazi se nogometni teren. Djelatnici nadležne institucije obećali su mi dati u zakup zamjensku površinu za igralište koje zauzima tri četvrtine čestice, no do danas se nitko nije javio", otkriva nam mladi poljoprivrednik.

Močvare, šikare, ribnjaci i nogometna igrališta

Uz obitelj iz Nijemaca, neobradiva zemljišta dobili su i drugi slavonski stočari. "Agencija za poljoprivredno zemljište ponudila mi je u zakup 51 hektar površina koje su se nalazile na 101 parceli u šest katastarskih općina, udaljene i do 35 kilometara. Dodijelili su mi i ribnjake mjesnog društva osnovanog prije 40 godina", kaže Tihomir Strapač iz Lukača, vlasnik gospodarstva koje broji 167 grla goveda.

Članovima obitelji Majetić iz Šumanovaca nedostaje 25 hektara poljoprivrednih površina. Izravnom dodjelom omogućen im je zakup 30 hektara zemljišta. "Tijekom sljedeće dvije godine dodijeljene šikare i močvare trebao bih pretvoriti u plodnu zemlju. To je jednostavno nemoguće jer bi traktori zapadali u mulju i zbog toga nisam prihvatio ponuđeno", tvrdi Josip Majetić.

Kriv informacijski sustav Agencije?

Na naš upit iz Agencije za poljoprivredno zemljište stigao je odgovor kako se do 1. svibnja u fondu za stočare nisu nalazili svi ugovori o privremenom korištenju površina. Stoga je, tvrde u Agenciji, informacijski sustav neke čestice prepoznao kao slobodne, iako nisu bile, te ih je stavio na raspolaganje drugim stočarima. Odgovor prenosimo u cijelosti. au privitku ispod teksta donosimo dokumente koji potvrđuju Ivanovu priču.

"Poštovani,

Zajedničkom akcijom Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište, Hrvatske poljoprivredne agencije, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Savjetodavne službe provedena je interventna mjera dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima na rok od deset godina. Ministarstvo poljoprivrede propisalo je Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu interventnu mjeru dodjele poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup bez javnog poziva osobama koje se bave stočarstvom. Mjera je vrijedila do 31. svibnja 2015. i više se ne provodi.

U fondu za stočare se do 1. svibnja nisu nalazili svi ugovori

U fond zemljišta raspoloživog za dodjelu stočarima putem interventne mjere ušle su sve katastarske čestice državnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne nalaze pod nekim od oblika raspolaganja (zakup, koncesija, privremeno korištenje). Do 1. svibnja 2015. u fondu za stočare nisu se nalazili svi ugovori o privremenom korištenju, prvenstveno oni ugovori koji su sklopljeni na table poljoprivrednog zemljišta (npr. T15 ili T11), a ne katastarske čestice (npr. k.č.br. 1000, k.č.br.1001) koje čine tu tablu poljoprivrednog zemljišta. Iz tog razloga, Informacijski sustav prepoznao je takve katastarske čestice kao slobodne od raspolaganja i dodijeljene su u postupku stočarima. Poljoprivrednici, koji su imali takav problem, da su njihove čestice iz ugovora o privremenom korištenju dodijeljene stočarima, javili su se u APZ i mi smo ispravljali takve odluke.

Korekcije ugovora

Druga odluka koju je dobio gospodin Đurašević upravo je jedan takav ispravak. Čestica koja je izvađena iz ponude bila je pod ugovorom o privremenom korištenju. Poljoprivrednici koji imaju važeće ugovore o privremenom korištenju uživat će te ugovore do kraja njihova trajanja. Njihove ugovore ne može poništiti odluka interventne mjere dodjele zemlje stočarima.

Nastavno, na Vaš upit o datumu dopisa, gospodinu Đuraševiću šaljemo pojašnjenje istoga. Članak 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br.48/15.), u dijelu kojim se u članku 51. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13.) dodaje stavak 3. (stavak koji je omogućio Interventnu mjeru Ministarstva poljoprivrede o dodjeli zemlje stočarima bez javnog poziva) prestao je važiti 31. svibnja. Sukladno tome Odluka je donesena 29. svibnja, a sve nužne korekcije zbog postojećih ugovora i slično, rađene su na odlukama s istim datumom." Odgovor potpisuje ravnateljica APZ, Blaženka Mičević.