Do kraja kampanje 60.000 tona šećera

Od početka ovogodišnje kampanje u osječku šećeranu Kandit Premijer d.o.o. dovezeno je oko 130.000 tona šećerne repe, iz koje je do sada proizvedeno više od 15.000 tona šećera. Slikovito rečeno, u krug tvornice do sada je (na trećini kampanje) ušlo oko 4.000 željezničkih vagona repe ili kada bi se te vagone povezalo u kompoziciju, vlak s repom bio bi dugačak 60 kilometara, što bi, šale se u osječkoj šećerani, “bilo gotovo kao do Virovitice”.

Do kraja kampanje u Kandit Premijeru planiraju preraditi 480.000 tona šećerne repe, što bi ako se to sve skupa ponovno preračuna u vagone, u sedamdesetak dana, koliko je predviđeno trajanje kampanje, u krug tvornice trebalo ući više od 13.000 vagona repe. Kada bi ih se poredalo jedan iza drugog, niz vagona s repom bio bi gotovo do Zagreba. Inače, valja istaći da je ova, 102., kampanja prerade šećerne repe i po količini ugovorene repe i broju radnika jedna od manjih. Uz 470 stalnih radnika u ovoj je kampanji zaposleno oko 300 sezonaca a nekad je, doznajemo, u kampanji šećerne repe radilo i više od 1.200 radnika, odnosno prije Domovinskog rata bilo je zaposleno 850 stalnih radnika, a u sezoni još 400 radnika. U osječkoj šećerani kao jednu od najdužih kampanja šećerne repe bilježe onu iz 1974. godine, koja je trajala od polovine rujna do 5. veljače, dok je u povijesti tvornice pretprošla, 100. po redu, kampanja zabilježena kao ona u kojoj je prerađeno najviše repe, preko 700.000 tona, i proizvedeno više od 100.000 tona šećera.

Izvranredna kakvoća repe

Unatoč tomu što je ove godine ugovoreno najmanje do sada površina pod repom, u osječkoj šećereni smatraju da će u konačnici biti proizvedeno šećera iz repe u okviru izvozne kvote, odnosno oko 60.000 tona (Hrvatska ima izvoznu kvotu šećera od ukupno 180.000 tona, a svaka šećerana ima po 60.000 tona). Naime, kako ističe Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora Kandit Premijera, ove je godine šećerna repa u vrlo dobrom stanju, izvanredne kvalitete s relativno malo nečistoća i prosječne digestije 15,8, što daje jamstvo dobrog iskorištenja, tako da se trenutno iz 100 kilograma šećerne repe proizvedi 13 kilograma šećera. Nekad se, pojašnjava Kos, iz 100 kilograma repe dobivalo po 10 kilograma šećera.
- Ova je godina karakteristična i po tome što imamo izvanrednih proizvođača šećerne repe koji su ostvarili vrlo visoke prinose i imaju digestiju preko 17. Pojedini proizvođači, primjerice u Baranji i na području Vukovara, ove su godine proizveli i više od 10 tona šećera po hektaru. Tako da je ovogodšnji prosjek proizvodnje šećera 8,5 tona po hektaru, što je prosjek i Europske unije. No, mi i nadalje težimo doseći proizvodnju šećera od 10 t/ha - kaže Kos, te napominje da je, kako vađenje repe odmiče, digestija sve bolja, a očekuju se prosječni prinosi između 50 i 60 tona repe po hektaru te je moguće do kraja kampanje očekivati da će biti ukupno prerađeno 480.000 tona šećerne repe i proizvedeno prema predviđenom planu oko 60.000 tona šećera.
Ovogodišnja kampanja razlikuje se od ranijih i po tome što u krugu osječke šećerane nema više golemih količina šećerne repe, a pogoni ipak rade punim kapacitetom 24 sata. Kos ističe kako se radi s jednodnevnom zalihom šećerne repe, što se pokazalo kao vrlo dobro jer nema truljenja repe, dodajući kako se kampanja odvija bez većih problema.

Nedostaje vozača kamiona

Kao jedini problem u ovoj kampanji istaknut je nedostatak vozača kamiona, što se nije nikad u povijesti šećerane dogodilo. - Vozila za prijevoz repe ima dovoljno. Repu ove godine vozi 60 kamiona. Međutim, ni jedan vlasnik kamiona s kojim imamo ugovor o prijevozu ne može osigurati dva ili tri vozača, odnosno dovoz repe neprekidno 24 sata, dok istodobno, a što je apsurd, na Zavodu za zapošljavanje nema ni jednog vozača - kaže Kos.

Počeo rat za šećernu repu

Osim toga što se smatra da će ova, 2008. godina u povijesti hrvatske industrije šećera biti zabilježena kao jedna od najkriznijh do sada, s najmanje zasijane šećerne repe, vjeruje se da bi mogla ući u povijest i kao početak "rata za šećernu repu" na ovim prostorima. Naime, u nedostatku šećerne repe, koji se dogodio jer su se proljetos proizvođači okrenuli sjetvi kukuruza, kojemu je cijena na svjetskom tržištu bila stalno u porastu, šećerane su počele jedna drugoj "ulaziti" u sirovinsko područje. Najveći apsurd u tom smislu je što virovitička šećerana Viro “ispred nosa” osječkoj šećerani odvozi repu u svoju tvornicu na preradu. Riječ je o površinama pod šećernom repom koje su nekad pripadale osječkom Institutu za šećernu repu, koji je zbog nerazumljivih razloga ugašen, a koje se nalaze na manje od kilometar od osječke šećerane. Slično je i s repom iz Baranje koju virovitička šećerana, čije je vodstvo, između ostalog, stalno isticalo kako je neisplativo repu voziti iz područja koja su udaljena više od 30 kilometara od tvornice, vozi na preradu.

Najbliža repa osječkoj šećerani je ona s područja Brijesta i Seleša koju proizvodi Novi agrar, a najudaljenija repa, ako se izuzme repa ugovorena u Vojvodini, je kod proizvođača iz Tovarnika, koja se dovozi vlakom te oko Orahovice. Zanimljivo je i da neka od tradicionalno repnih područja, poput područja oko Klise, prvi put u povijesti osječke šećerane nisu ove godine imali ni jedan hektar pod repom.

Nagodinu više repe

- Osječko-baranjska županija ima najveći zemljišni potencijal od svih slavonskih županija. Uz strogo poštovanje polodoreda, svake bi godine pod repom moglo biti zasijano najmanje 14.000 ha - kaže Kos, te dodaje kako se već planira nova proizvodnja repe za sjetvu 2009. godine. Otkupna cijena šećerne repe u 2009. godini bit će 260 kn/t ili 36 eura/t, što će, uz poticaje od 4.000 kn/ha, biti najviša cijena za repu u Europi.
I u 2009. godini osječka šećerana planira ugovoriti sjetvu repe ponovno u Vojvodini, gdje postoji veliki interes za sjetvu repe za osječku šećeranu. No, u Kandit Premijeru, kaže Kos, na to ne računaju dogoročno jer je vrlo upitno do kada će biti na snazi bescarinski uvoz repe.

Manja potrošnja vode

U jednoj od prosječnih kampanja prerade šećerne repe osječka šećerana do ove je godine trošila vode gotovo kao i cijeli grad Osijek, odnosno približno 2.000 kubika na sat. To je bio jedan od najvećih troškova kampanje koji je osječku šećeranu koštao i do 30 milijuna kuna. Izgradnjom novog vodoopskrbnog sustava po uzoru na neke od šećerana u svijetu, Kandit Premijer je značajno smanjio potrošnju vode, tako da će već ove godine potrošnja vode biti smanjena za čak 80 posto, odnosno na 400 kubika na sat.

Z.RUPČIĆ