Dubrovačko-neretvanski vinari: Ministre Jakovina, samo je jedan prošek!

Vino proizvedeno u kondicioniranim uvjetima može imati svoje mjesto na tržištu, ali ne pod nazivom prošeka! - poručili su iz Maloga Stona dubrovačko-neretvanski vinari gdje su se, okupljeni u Ceh vinara i vinogradara Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, sastali kako bi između ostaloga raspravili i o zaštiti prošeka.

Da je samo jedan prošek, poruka je, ali i službeni zaključak poslan i na adresu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Budući da se prošek, ističu vinari krajnjega juga, do sada nije na pravi način zaštitio, krajnje je vrijeme da se to, uz podršku i razumijevanje Ministarstva poljoprivrede, sada učini.

Stoljetni ljekoviti napitak

Istina, naglasio je predsjednik Ceha Frano Miloš, poznati i nagrađivani hrvatski vinar s Pelješca, kada je riječ o zakonodavstvu kasni se i s promjenama i prilagodbama EU-a, no, čini se da domaćeg proizvođača, a jednako i državu jedino može pokrenuti blokada kao što je bila nedavna s (ne)priznavanjem prošeka.

Stoga su se i dubrovačko-neretvanski vinari jednoglasno složili u vezi zaštite njihova prošeka koji se, ističu, na području današnje Dubrovačko-neretvanske županije proizvodi stoljećima i uvijek je predstavljao vrhunac umijeća i ponude svakog vinara koji se odlučio proizvoditi taj zahtjevan, tradicionalni proizvod koji je imao status ljekovitog napitka.

A specifikacija proizvoda prošeka, koju je ponudilo Udruženje “Vino Dalmacija”, podržava njihov stav da se treba zaštititi prošek proizveden na tradicionalni način, prosušivanjem grožđa na lozi, na žici, na kamenu, pod nadstrešnicom ili tavanom, na prirodnim temperaturama. Jedino takvim načinom proizvodnje postiže se kvaliteta i prepoznatljivost prošeka kao vrhunskog proizvoda, kazao je Nikola Kalafatović iz Obrtničke komore.

Naime, alternativa takvoj proizvodnji, a to je sušenje grožđa u kondicioniranim uvjetima (sušare, plastenici), sigurno bi olakšala proizvodnju, no, dobili bismo proizvod koji se može usporediti s “ledenom berbom“ za koju ne treba mraz i minus 7 Celzijevih stupnjeva, nego hladnjače i industrijska proizvodnja!

Velika su očekivanja ovdašnjih vinara vezana, međutim, uz Nacionalni program za vino za razdoblje 2014. do 2018. godine. Poticaji i fondovi koji će podupirati sektor vinogradarstva i vina oslanjat će se, naime, na taj Nacionalni program.

Marija Mrgudić, vinarka s Pelješca i članica Povjerenstva za vinsko zakonodavstvo Ministarstva poljoprivrede, tvrdi da hrvatski proizvodi ulaskom u EU imaju veliku šansu na tržištu s oko 500 milijuna ljudi.

Izazov i za Europljane

- Mi smo mala zemlja s velikim vinskim potencijalom. Graševina, malvazija i plavac, kao tri osnovne sorte u četiri vinogradarsko klimatske zone uzgoja, specifikum su vinarstva EU-a. Hrvatska kao nova vinska zemlja na Starom kontinentu, a tako nas klasificiraju vinski znalci, izazov je za veliki dio Europljana koji vole vino - kazala je ova pelješka vinarka koja je, između ostaloga, sigurna i da bi Dubrovačko-neretvanska županija sa svojim geografskim, klimatskim i sortnim potencijalom trebala biti predvodnica ulaska na tržište Europske unije.

‘Samo turizam jug spašava’

Velike zalihe i borba na tržištu, s cijenama koje imaju tendenciju smanjenja, a u isto vrijeme s proizvodnjom u porastu, trenutačno je stanje u vinarstvu i vinogradarstvu Hrvatske, rekla je Marija Mrgudić.

Oko 70 posto proizvođača vina orijentirano je na domaće tržište, a nešto manje od 30 posto na domaće i na strano, te je zbog takve orijentacije teško opstati uz sve veći pad domaćeg standarda.

- Jedna od olakotnih okolnosti vinara naše županije orijentacija je na turiste, tako da stanje ne možemo ocijeniti s nedovoljnim, izjavila je Marija Mrgudić, dodavši kako je vinarima među ostalim potrebna i marketinška agencija za vino koja bi se, po uzoru na druge “ozbiljne vinske zemlje“, brinula o imidžu Hrvatske kao vinske zemlje.

Autor: KATICA CIKOJA Foto: RGBStock.com