Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda 2021.
  • 31.12.2021. 12:00

Elementarne nepogode, poremećaj tržišta - što je još obilježilo 2021?

Pobrojali smo najznačajnija događanja u poljoprivredi u godini na odlasku. Kako ju vi ocjenjujete?

Foto: Depositphotos/Hackman
  • 257
  • 79
  • 0

Ne znam dijelite li i vi takvo mišljenje, no meni je ova 2021. prošla nekako prebrzo. Koliko se 2020. činila beskonačnom jer sam, a valjda kao i većina, očekivala da će dolaskom nove otići i život u pandemiji, toliko je godina na izmaku protutnjala. 

Ušli smo u nju još zatečeni šokantnim potresom na Banovini, a onda se odmah prebacili na proljetni mraz koji je opet bio nemilosrdan prema voćkama i vinogradima. Tuča je poharala polja Požeštine, pa su krenule poplave te suša... Sve klimatske nepogode u kratkom su razdoblju nanijele štete koje je HPK procijenila na preko 600 milijuna kuna.

Početak godine obilježila su i zatvaranja šećerana. Prvo Viro, a onda i Tvornica šećera Osijek. Kad su u pitanju tvrtke, upisana je i prodaja Ledo d.o.o. 

Ljeto nam je, pak, donijelo odličnu turističku sezonu i isto takve prinose žitarica i uljarica. Ratari ne pamte tako dobru cijenu pšenice, ali i kukuruza, a prvi put ove godine na tjednoj su bazi bile poznate i cijene otkupa

Ratarima dobre vijesti, a onda šok 

I dok su oni zadovoljno trljali ruke, stočari su nastavili zbrajati gubitke koji i dalje ne staju. Tržište narušeno pandemijom te afričkom svinjskom kugom, bacilo je na koljena uzgajivače svinja, goveda, ovaca, peradi... Više cijene žitarica te energenata, prije svega plina i nafte, dovele su do drastičnog rasta cijene stočne hrane i repromaterijala koje i danas imaju uzlaznu putanju.

Sve to učinilo je i da splasne zadovoljstvo ratara jer ih je čekala nikad skuplja, kažu čak povijesno najskuplja, jesenska sjetva. Posebice je dovela u pitanje gnojidbu, ne samo usjeva već i voćnjaka, povrtnjaka, vinograda jer su cijene mineralnih gnojiva odletjele u nebo. Tko je mogao, imao, poslužio se stajnjakom, no tek ove godine shvatili smo koliki je zapravo njegov manjak na tržištu. Loša slika u stočarstvu prelila se i na druge sektore.

Zbog alarmantnog rasta cijene plina, stale su s proizvodnjom umjetnog gnojiva i svjetski poznate tvrtke. Isto je djelomično učinila i naša Petrokemija. Kad će cijena početi padati, teško je reći. Stručnjaci kažu do kraja proljetne sezone sigurno ne. 

Govorimo li o zarazama, osim tog napornog Covida, izbjegli smo se zasad upisati na listu zemalja s afričkom svinjskom kugom. Ne i ptičjom gripom koja je dovela i do usmrćivanja peradi. Stočari se, dakle, osim borbe s tržištem na kojemu cijena mesa i mlijeka pada, suočavaju i s mogućnošću zaraze koja rezultira eutanazijom svih grla. Biosigurnosne mjere na svinjogojskim farmama su rigorozne, a naša perad mora biti zatvorena. 

Zakoni o zemljištu i sjemenu 

Riječ repromaterijal podrazumijeva i sjeme kojemu cijena raste, a ovu je godinu svakako obilježilo donošenje Zakona o sjemenu koje je na noge diglo male proizvođače. Žestoko su se usprotivili samo certificiranom sjemenu i izborili za domaće, ono s OPG-a. Tavanuša je i zasijana ovu jesen na dobrom dijelu naših polja jer - cijena. 

Naravno da je neizostavna tema bila i jest Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji još čeka izglasavanje u Saboru. Sustav bodovanja oko dodjele državne zemlje muči mnoge. Resorno ministarstvo uvjerava da su upravo bodovi način na koji svi imaju jednaku priliku na natječajima, no kritike ne jenjavaju.

Nimalo ugodna 2021. bila je i pčelarima koji je nazivaju najgorom u posljednjih deset pa i više godina. Klimatske promjene i manjak paše dodatno su ugrozile vrijedne kukce i reducirale količine meda. Pala nam je i proizvodnja i prodaja ribe, ali i školjkaša, a u sklopu isplaćenih Covid mjera čiji je cilj spašavanje proizvođača, našli su se i ribari. Masline su podbacile, no ne smijemo zaboraviti veliki uspjeh naših maslinara odnosno njihovih ulja u New Yorku. Imali smo pravu žetvu medalja na tom najvećem i jednom od najcjenjenijih natjecanja u ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja u svijetu. 

Mandarine su rodile, ali kako upozoravaju proizvođači njihovo je zdravstveno stanje takvo da je upitno dokad će. Inače, početna otkupna cijena ugodno je iznenadila proizvođače, ali nije dugo trajala. Slično je bilo i s lubenicama. Nakon 2020. kada ga se zaoravalo, zabilježili smo manjak krumpira.

Voćke, među njima kod nas najzastupljenija jabuka, su dale manje ploda zbog gore navedenog mraza, grožđe se othrvalo mogućim gubicima i donijet će sjajna vina, kažu vinari kojih je podosta ove godine bilo razočarano Vinskom omotnicom. Oporavio se i kukuruz koji se pred žetvu našao na udaru obilnih kiša s tučom.

Ne treba zaboraviti ni seoski turizam kao i činjenicu da je u mrežu najboljih turističkih sela svijeta uvrštena općina Kaštelir-Labinci. 

Nakon niza godina provedenih u raspravi, ove je napokon izglasana i nova Zajednička poljoprivredna politika EU s nizom strategija i zelenim planom koji donosi nove izazove. Manje pesticida, manje gnojiva, više eko proizvodnje, stoji u planu koji ne gleda blagonaklono ni na stočarski sektor. Smanjenje emisije stakleničkih plinova znači smanjenje stočnog fonda na čemu neke države članice već sada rade. Kod nas, kako cinično znamo reći, na tome djelujemo godinama. 

Stara pravila nova sredstva

Uglavnom, donesen je i Strateški plan ZPP-a kojeg treba poslati Europskoj komisiji do kraja godine, uz prethodnu (ex-ante) evaluaciju, a za poljoprivredu RH na raspolaganju će, kažu, biti 3,6 milijardi eura od 2023. do 2027. godine. Ovu i iduću smo, sjećate se, u tzv. prijelaznom razdoblju. 

Veliki problem s kojim se susrećemo je i loša demografska slika na što smo također upozoravali. Kako vratiti ljude na selo, pitanje je kojim ćemo se baviti i iduće godine. 

Krajem godine organizirali smo i konferenciju "Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača". Valja poslušati što su poručili i veliki i mali. I ne tiče se samo Slavonije kao našeg najplodnijeg dijela zemlje već cijele Hrvatske i proizvodnje najvažnijeg – hrane koja je na rekordno visokim razinama kada je u pitanju cijena. 

A da će 2022. biti izazovna, jasno je svima. Zbog manje prihrane, ratari upozoravaju da će biti upitni prinosi, u slučaju novog mraza ili tuče možemo iznova očekivati velike štete jer su nam nedovoljno zaštićeni voćnjaci pa i povrtnjaci, a pogodi li nas opet suša - nedostaje nam sustava za navodnjavanje. Nadajmo se ipak oporavku tržišta i izlasku iz začaranog Covid kruga u kojem se vrtimo već dvije godine. 

Preživjeli smo puno toga lošeg. Nema nam druge nego iznova dokazati da znamo, možemo i moramo. 


Tagovi

Agroklub 2021. Cijene ZPP Tržište


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]