EU za dlaku izbjegla recesiju, inflacija slabi, EK i dalje zabrinuta

Gospodarstvo Europske unije se nakon gotovo godinu dana od početka invazije Rusije na Ukrajinu - oporavlja. Zimska ekonomska prognoza 2023., koju je objavila Europska komisija, trenutno je u boljoj poziciji nego što se predviđalo jesenas. 

Za ovu su godinu podignuti izgledi za rast na 0,8 posto u EU i 0,9 posto u Eurozoni. Oba su područja spremna za dlaku izbjeći tehničku recesiju, u koju se ulazi nakon što dva uzastopna kvartala u nekoj zemlji pada ekonomska aktivnosti, a koja se očekivala na prijelazu godine, stoji u priopćenju. Prognoza također malo snižava projekcije inflacije za 2023. i 2024.

Rast unatoč šokovima

Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovici 2022., zamah rasta je oslabio u trećem tromjesečju, iako nešto manje od očekivanog. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima, gospodarstvo EU-a izbjeglo trend pada u četvrtom tromjesečju, a što je bilo predviđeno u jesenskoj prognozi. Godišnja stopa rasta za 2022. sada se procjenjuje na 3,5 %, kako u EU, tako i u Eurozoni. 

Kontinuirana diverzifikacija izvora opskrbe i nagli pad potrošnje, doveli su do toga da su razine skladišta plina iznad sezonskog prosjeka prošlih godina, a veleprodajne cijene su pale znatno ispod predratnih. Osim toga, tržište rada u EU-u nastavilo bilježiti dobre rezultate, pri čemu je stopa nezaposlenosti ostala na najnižoj razini svih vremena i iznosila je do kraja 2022. 6,1%. 

Bez obzira na dobre vijesti, potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija, iz koje su isključene cijene hrane i energije, i dalje je rasla u siječnju, dodatno narušavajući kupovnu moć kućanstava. 

Stopa rasta za 2024., a u odnosu na jesensku prognozu, ostaje nepromijenjena i iznosi 1,6 posto za EU, odnosno 1,5 posto za Eurozonu.  

Nakon vrhunca - pad inflacije

Tri uzastopna mjeseca umjerene ukupne inflacije sugeriraju da je vrhunac iza nas, kao što je i predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegla najvišu razinu svih vremena od 10,6 posto, ona se smanjila na procijenjenih 8,5 posto u siječnju, u Eurozoni, što je uglavnom potaknuto padom inflacije energenata. 

Predviđa se da će ukupna inflacija pasti s 9,2% u 2022. na 6,4% u 2023. i na 2,8% u 2024. u EU-u. Za europodručje se prognozira da će usporiti s 8,4% 2022. na 5,6 % 2023. i na 2,5 % 2024.

Utjecaj geopolitičkih napetosti

Domaća potražnja mogla bi biti veća od predviđene ako se nedavni padovi veleprodajnih cijena plina snažnije odraze na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom. Ipak, potencijalni preokret tog pada ne može se isključiti u kontekstu kontinuiranih geopolitičkih napetosti. Vanjska potražnja također bi se mogla pokazati snažnijom nakon ponovnog otvaranja Kine – što bi, međutim, moglo potaknuti globalnu inflaciju.

U priopćenju se navodi da prognoza ovisi o pretpostavci da ruska agresija na Ukrajinu neće eskalirati, ali da će se ipak nastaviti tijekom razdoblja prognoze. 

Izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo u interesu građana, Valdis Dombrovskis izjavio je kako se europsko gospodarstvo pokazalo otpornim u suočavanju s trenutnim izazovima. "Za dlaku smo uspjeli izbjeći recesiju. Nešto smo optimističniji u pogledu izgleda rasta i predviđenog pada inflacije u ovoj godini. Ali još uvijek se suočavamo s brojnim izazovima, tako da nije vrijeme za zadovoljstvo", upozorio je. 

A da  rat u Ukrajini još uvijek predstavlja veliku neizvjesnost za EU te da će usporavati rast, komentirao je povjerenik EK za gospodarstvo, Paolo Gentiloni. "Inflacija će slabije utjecati na kupovnu moć u nadolazećim tromjesečjima", zaključio je. 

Hrvatski rast procijenjen na 6,3 posto

Kada je u pitanju Hrvatska, unatoč energetskom šoku i rekordno visokoj inflaciji koja je uslijedila, prognoza ekonomskog rasta za 2022. revidirana je naviše temeljem bolje od očekivane druge polovice godine.

"Podaci ukazuju i na to da je vrhunac inflacije iza nas. U skladu s time, hrvatski rast procijenjen je na visokih 6,3 posto u 2022.", stoji u prognozi. 

Napominju i da se u narednom razdoblju očekuje sznačajno usporavanje rasta na 1,2% u 2023. i 1,9% iu2024., ali i te su prognoze pozitivnije nego prošle jeseni. "Očekuje se da će ulazak u euro zonu i Schengen imati pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo", navode dodajući da nakon rekordne inflacije u 2022. od 10,7 posto, koja je ipak bila ispod svih zemalja srednje i istočne Europe koje još nisu članice euro zone, očekuje se usporavanje inflacije na 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini.