Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaća poljoprivreda
  • 20.01.2021. 15:00

Farmeri se suočavaju sa problemima za koji nemaju rješenja, koji koncept poljoprivrede je najbolji?

Što se tiče organskog uzgoja, za razvijenim zemljama kasnimo zbog nedostatka inicijative koja bi dovela do većeg broja obradivih površina korištenih prema biološkim principima.

Foto: Bigstockphoto/Karel Pesorna
  • 195
  • 95
  • 0

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini još uvijek je ekstenzivna i ovisna o vremenskim prilikama. Potrebno je mnogo rada, u svim granama kako bi postala cjenovno konkurentna.

Veliku ulogu o transformaciji ka intenzivnoj i produktivnoj imaju kako država, tako i sami proizvođači ali i potrošači, smatraju naši sagovornici.

Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH ističu da je umiješanost politike i uređenje države dovelo do trenutnog stanja.

"Da budemo precizni, znamo da poljoprivreda mora biti potpomognuta poticajnim mjerama države, odnosno u našem slučaju entiteta. Kada se kreiraju te potpore koje imaju za cilj da dovedu do konkurentnosti na tržištu onda različite političke struje radi lobiranja za svoje pristalice izvrše pritiske ili uslovljavaju drugim stvarima, te se izbjegne formiranje poticaja na osnovu ekonomskih pokazatelja za svaki vid uzgoja" tvrdi Admir Kahriman, predsjednik udruženja, dodajući da sva ova dešavanja dovode do raznih problema kod poljoprivrednika što na kraju uzrokuje smanjenje proizvodnje.

Pozicionirati bolje domaći agrar

Vlasnik rasadnika starih i otpornih sorti voća "Ninić" i stručnjak iz oblasti agrobiznisa, Petar Ninić, ističe da agrarni sektor u našem društvu uvijek dobije na značaju tokom vanrednih okolnosti što se moglo primijetiti tokom aktuelnih, uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

"Proizvođači, sa jedne strane angažuju sve raspoložive resurse dok sa druge sistem različitim mjerama podstiče stanovništvo na stvaranje što veće prehrambene sigurnosti. Kada se osvrnemo na proljetne aktivnosti i predviđanja nestašice osnovnih životnih namirnica na početku pandemije, možemo konstatovati kako smo imali djelimično pretjeranu reakciju", priča Ninić. Istovremeno, pripreme za takozvanu "gladnu godinu" dovele su do toga da su poljoprivrednici, kao i oni koji su to ove godine postali, proizveli značajne količine osnovnih kultura, što je, kako smatra naš sagovornik, svakako dobro.

Šta broj 13 znači za BiH poljoprivredu?!

Ratari i povrtari imali su dobru godinu, kaže, za razliku od voćara i pčelara.  S obzirom da je agrarni sektor pod velikim uticajem klimatskih i vremenskih promjena, na koje teško mogu da utiču, svakako je neophodno prilagođavanje i dugoročno planiranje.

"Takođe, potrebno je da farmeri iskoriste sve potencijalne mogućnosti za ostvarivanje konkurentske prednosti na tržištu. Naime, pojedine djelatnosti u protekloj godini doživjele su pravu ekspanziju. Poizvođači osnovnih životnih namirnica, domaće hrane, organski uzgajivači pa čak i pčelari, kojima istina prethodna sezona nije bila naklonjena, ostvarili su značajne pomake u pogledu obimu prodaje svojih proizvoda", objašnjava ovaj stručnjak, dodajući da su potrošači preko noći promijenili svoje kupovne prioritete, te prednost dali domaćim, kao i proizvodima koji imaju pozitivno dejstvo na očuvanje zdravlja i podizanje imuniteta.

Možda je sada pravi trenutak da se domaća poljoprivreda dugoročnije pozicionira u svijesti potrošača kao ona koja garantuje kvalitet, količinsku sigurnost, kao i kontinuirano snabdijevanje u dužem periodu.

Investirati u sopstvenu proizvodnju

Tvrdi i da bosanskohercegovački agrar treba da ide "prema intenziviranju", odnosno putem koji je zasnovan na primjeni nauke, savremenih tehnoloških rješenja, efikasne organizacije i tržišno - marketinškog načina razmišljanja i rada. 

Prema njegovim riječima, jedan dio proizvođača će za svoj neuspjeh uvijek radije okriviti sistem i njegove mjere (koje veoma često i ne razumije u potpunosti) nego što će investirati u unapređenje vlastitog uzgoja. "Dok god je tako, ne vjerujem da će doći do nekih značajnijih razvojnih pomaka u domaćem agrarnom sektoru. Evidentno je da nam je potrebna smjena generacija, koja će nadam se sa sobom donijeti i drugačiji način razmišljanja i pristupa poljoprivredi. Imperativ je da se poljoprivreda počne posmatrati kao biznis, a ne kao nekakava socijalna djelatnost“, objašnjava vlasnik rasadnika.

Naglašava i da za bavljenje poljoprivredom nema tajnog magičnog štapića koji će učiniti neku proizvodnju uspješnijom, ali je neophodna odgovarajuća strategija i racionalno i odgovarajuće korištenje resursa. I dalje se, ističe mnogi ljudi ratarstvom bave na površinama od nekoliko hektara ili voćarstvom na parcelama od nekoliko dunuma. Ništa bolje nije ni u stočarstvu, gdje farme nemaju dovoljno oraničnih površina u vlasništu za pripremanje hrane pa moraju da je kupuju.

Kakva je bila BiH poljoprivreda u 2020. godini?

"U svim pomenutim slučajevima, matematika je loša, a frustracija onih koji je računaju značajna. U takvim uslovima ne može se očekivati nekakav značajniji razvojni pomak. Na kraju, potrebno je pomenuti kako u domaćem agraru postoje izuzetni primjeri dobre organizacije agrobiznisa. Ne postoji tajni recept za uspjeh u poljoprivredi. Potrebno je samo sagledati šta i kako rade oni koji su uspješni u tome".

Iz udruženja poljoprivrednika FBiH tvrde da većina proizvođača nije u stanju izdvojiti novčana sredstva za razvoj svoje proizvodnje pa bi država i entitet njima trebali stvoriti te uslove.

"Jedan od prijedloga Udruženja poljoprivrednih proizvođača jeste kreiranje beskamatnih kredita i iznalaženje rješenja kolaterala kod banaka. Naime farmeri se suočavaju sa ovim problemima za koji nemaju rješenja. Naš prijedlog bi bio da nadležne vlasti kod Agencije za bankarstvo zatraže izuzimanje hipoteke za proizvođače. U prvoj fazi razvoja na ovakav način omogućili bi povećanje proizvodnje, nabavkom novih grla, kljunova, zasijanih hektara. U drugoj fazi omogućila bi se legalizacija objekata koja je ključni faktor za povlačenje EU fondova. Treća faza je ispunjavanje svih uslova i apliciranje za EU sredstva ", precizira Kahriman.

Integralni, organski ili konvencionalni koncept ?

Budućnost poljoprivrede kod nas je i u organskoj i konvencionalnoj i integralnoj, smatra Ninić.

"Naime, ne može se planirati i dugoročno održavati prehrambena sigurnost stanovništva bez konvencionalnog uzgoja. Istovremeno, potrebno je stalno raditi na promociji i što većoj popularizaciji integralne proizvodnje i to na "štetu" konvencionalne. Lično sam veliki pobornik integralnog koncepta, koji je apsolutno primjenjiv u uslovima savremene intenzivne poljoprivrede, te istovremeno značajno ekološki prihvatljiv", objašnjava za Agroklub. Naglašava da na kraju, raspoloživi prirodni resursi i još uvijek značajno očuvana životna sredina kod nas, predstavljaju izuzetne uslove za organizaciju organskog uzgoja.

"Mislim da smo po tome ispred svih zemalja Evropske unije".

Zakon bi trebao napraviti razliku između pravih poljoprivrednika i hobista

Ipak smatra da, što se tiče organskog uzgoja, za razvijenim zemljama kasnimo zbog nedostatka inicijative koja bi dovela do većeg broja obradivih površina korištenih prema biološkim principima.

"Tamo gdje, međutim kasnimo za njima je upravo inicijativa i sposobnost da pomenute uslove i resurse iskoristimo za stvaranje takozvane organske oaze u Evropi. Certifikovana biološka proizvodnja u BiH je u najvećem dijelu bazirana na veoma malim kapacitetima, što nije osnova za organizaciju značajnijih tržišnih aktivnosti, naročito onih koje su izvozno orijentisane", zaključuje on.

Potrebno je još mnogo vremena da se shvati kako je ekološka proizvodnja samo ona koja je i certifikovana, kako se ista takođe može organizovati na velikim površinama, te kako su za uspješnu realizaciju na tržištu neophodna značajna ulaganja u marketing.

Sa Ninićem su po pitanju budućnosti saglasni i u Udruženju poljoprivrednika FBiH - ističu da je potrebno podjednako balansirati i njegovati i organsku, konvencionalnu i integralnu proizvodnju.

"Kada bi država i entitet riješili negativan uticaj iz prethodno obrazloženih problema, mogli bi se nadati svjetlijoj budućnosti. Bitno je istaknuti da je prosječna starost proizvođača preko 50 godina. Adekvatnim mjerama koje predlažemo imamo nadu da bi se mlađe generacije opredjeljivale za poljoprivredu", zaključuje predsjednik ovog udruženja.


Tagovi

Petar Ninić Admir Kahriman Poljoprivreda BiH Budućnost poljoprivrede Organska proizvodnja Konvencionalna proizvodnja


Autorica

Nataša Tomić

Više [+]

Master student poljoprivrede i novinar iz hobija.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]