Gdje je Hrvatska kada je u pitanju navodnjavanje?

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Međuparlamentarna skupina prijateljstva Hrvatska-Izrael održali su zajedničku tematsku sjednicu o mogućnostima, perspektivama i ograničenjima u navodnjavanju zemljišta u RH. Primjere dobrih praksi koje provode u navodnjavanju, predstavio je veleposlanik Izraela u Hrvatskoj, Ilan Mor.   

"Značaj navodnjavanja još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznat, kako od javnosti, tako i među hrvatskim poljoprivrednicima. Iako se preporukama Europske komisije za strateški plan u okviru ZPP-a ističe da bi pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta RH moglo imati koristi od navodnjavanja, treba reći da je gospodarska kriza spriječila dosezanje postavljenog cilja od 65.000 ha do 2020. godine", uvodno je kazala predsjednica Odbora Marijana Petir.

Dodala je da je u tijeku 17 projekata s ukupnom vrijednošću od 666 milijuna kn, kojima će biti obuhvaćeno 7.000 ha poljoprivrednog zemljišta, s 555 korisnika, uz planirane natječaje iz operacije  4.3.1.. Tu je i trenutnih 27 projekata Hrvatskih voda za izgradnju javnih sustava navodnjavanja u raznim fazama spremnosti, s ukupno planiranom površinom od 19.452 ha zemljišta i vrijednosti 2,6 milijarde kuna.

Navodnjavati industrijske usjeve, voće i povrće

O provedenim i planiranim aktivnostima u navodnjavanju u RH govorila je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković koja je kazala da klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedično i na sigurnost opskrbe stanovništva hranom. Dodala je kako se Prijedlogom strategije poljoprivrede do 2030. godine navodnjavanje predviđa unutar intervencije – "povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede" i smatra se mehanizmom za jačanje produktivnosti agrara, ali i mehanizmom za jačanje otpornosti na klimatske promjene.

Posebna pozornost posvećuje se povezivanju mogućnosti navodnjavanja s uzgojem određenih kultura, kao što su industrijski usjevi, voće i povrće. 

Kako se čulo, Ministarstvo poljoprivrede nastavit će s financiranjem ovih projekata kroz operaciju 4.3.1., a novi natječaj se očekuje u prvoj polovici 2022. godine. S ciljem povećanja broja poljoprivrednika priključenih na sustave navodnjavanja, programirali su i natječaj za nabavu opreme za navodnjavanje sa stopom sufinanciranja do 100 posto prihvatljivih troškova. Uz navedeno, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu planirano je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja, te će se ograničavati usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja.

Izrael pustinju pretvorio u plodna polja

Mor je kazao da je Izrael zemlja koja je pustinju pretvorila u plodna polja i primjenom naprednih tehnika, kroz pet sustava navodnjavanja, dosegla samoodrživost u opskrbi vodom. Iako je samo 1 posto stanovništva zaposleno u poljoprivredi, a samo 20 posto površina je obradivo, čak 46 posto površina je pod navodnjavanjem, te je godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda viši od 2 milijarde dolara, a izvoz agrotehnoloških rješenja vrijedan je više od 9 milijardi dolara.

Problem nedostatka vode, kazao je Mor, Izrael je rješavao kroz mjere za sprečavanje gubitka vode u urbanim sustavima, učinkovitošću korištenja vode u poljoprivredi, recikliranjem i desalinizacijom vode, ali i informiranjem i edukacijom o značaju voda, pa je trenutni gubitak vode u sustavima javne vodoopskrbe u Izraelu oko tri posto. Procjenjuje se da će kroz nekoliko godina više od 50 posto stanovništva u svijetu, zbog nedostatnih izvora voda, biti u riziku nemogućnosti pristupa vodi i zbog toga je pristup upravljanju vodama ključan za umanjivanje ovog rizika. Izraelski pristup obuhvaća sve izvore vode, njihov hidrološki status, količine koje se godišnje obnavljaju na vodnom izvoru, poštujući pri tome urbani, industrijski, poljoprivredni i okolišni aspekt.

Osvrćući se na trend rasta svjetskog stanovništva, veleposlanik je istaknuo kako posljedično raste i potreba za vodom i hranom, pa je pitanje očuvanja dostupnosti vode potrebno shvatiti ozbiljno.

Gubitak vode u sustavu vodoopskrbe 50 posto  

U opširnoj raspravi, član Odbora Stipan Šašlin govoreći o sustavima u Baranji ukazao na potrebu prezentiranja benefita koji proizlaze iz navodnjavanja. Zastupnik Goran Ivanović istaknuo je da će pokusna farma s navodnjavanjem koja će se izgraditi u sklopu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) u Osijeku, a koji je za to izdvojio hektar zemljišta, biti prilika za daljnju razmjenu iskustava i dobrih praksi.

Na problem usitnjenosti poljoprivrednih površina i važnost njihovog okrupnjavanja kroz komasaciju upozorio je član Odbora Ljubomir Kolarek. Siniša Jenkač je govorio o važnosti izgradnje kanalskih mreža koje doprinose zaštiti okoliša i kvaliteti vode i važnosti naplate zahvaćene, a neisporučene vode. Što bi, smatra, bilo i dodatni poticaj tvrtkama u vodno gospodarskom sektoru za sprečavanje gubitaka vode, koji je sada oko 50 posto.

Na potrebu razlikovanja klimatskih promjena i klimatske krize upozorio je Vilim Matula naglasivši kako se njegov Klub zastupnika zalaže za proglašenje klimatske krize u Hrvatskoj. Josip Đakić je rekao kako hrvatske rijeke imaju zadovoljavajuće kapacitete za navodnjavanje, no pažnju je potrebno usmjeriti na adsorpcijske kapacitete oborinskih voda, održavanje i čišćenje rijeka. Našim poljoprivrednicima, naglasio je, treba osigurati potporu za nabavku potrebne opreme ukoliko želimo da hrvatska poljoprivreda bude kvalitetna i konkurentna.

Petir je postavila upit o uvjetima korištenja tehničke vode za potrebe poljoprivredne proizvodnje i istaknula kako usitnjenost poljoprivrednih površina, ali i visoki troškovi potrebne opreme i slabe financijske mogućnosti, demotiviraju hrvatske poljoprivrednike za uključivanje u sustave navodnjavanja.

Kao dodatni problem, istaknula je dugotrajne postupke javne nabave, ali i potrebu jačanja kapaciteta Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Promjena strukture domaće poljoprivede

Odgovarajući na upite, ministrica je kazala da su prakse koje provodi Izrael dokaz da nije presudna ni klima ni geografski položaj, već ljudi koji sudjeluju u procesu. Istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede teži promjeni strukture hrvatske poljoprivrede kako bi se, između ostaloga, ostvarile i prednosti navodnjavanja, a što će se regulirati i uvjetima za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Naglasila je kako reforma nije investicija već je investicija dio reforme, a daljnja infrastrukturna ulaganja, kao što je ono u izgradnju skladišnih i distributivnih kapaciteta vezat će se uz proizvođačke organizacije.

Odgovorila je da je Ministarstvo svjesno ograničenja u kadrovskim kapacitetima te potrebe jačanja kapaciteta APPRRR-a, koja ima 735 uposlenih, te je za poslove javne nabave raspisan natječaj za šest novih radnih mjesta.  

"Navodnjavanje nije u suštini borba protiv suše nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu", naglasio je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, istaknuvši kako cijene hrane rastu, pa je zbog toga potrebno ulagati u dohodovnije kulture. Iako RH raspolaže s kvalitetnim tlima i visokim kapacitetom vode, potrebna nam je brža i bolja reakcija u njihovom upravljanju, zaključio je prvi čovjek Hrvatskih voda.