Godina pakla u Ukrajini: Gubici u agraru mjere se milijardama

Navršila se godina dana otkako je Rusija, 24. februara 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu. Sukob, kojem se kraj ne nazire, ostavlja razorne posljedice daleko izvan granica te regije i stvara najveću krizu troškova života u ovom stoljeću.

Prema procjenama Agrocentra kijevske škole ekonomije (KSE) samo tokom prvih osam mjeseci rata direktni gubici ukrajinskog agrobiznisa od ruske agresije iznosili su 6,6 milijardi dolara ili 23% ukupne vrijednosti ukrajinske poljoprivredne imovine. Indirektni gubici su daleko veći, oko 40 milijardi dolara u 2022. godini.

Štete u milijardama

Kako prenosi Farmers Weekly, najviše štete pretrpjela je poljoprivredna mehanizacija. Procjenjuje se da je potpuno ili djelimično oštećeno 82.400 komada, a troškovi zamjene dosežu 2,9 milijardi dolara. U međuvremenu, skladišta žitarica, hrane i poljoprivrednih proizvoda pretrpjela su štetu od tri milijarde dolara.

Oko 2,8 miliona tona žitarica i 1,2 miliona tona uljarica uništile su ili ukrale okupacijske ruske snage. Ukrajinski uzgajivači stoke izgubili su 95.000 ovaca i koza, 212.000 goveda, 507.000 svinja i gotovo 11,7 miliona ptica peradi, bilo zbog bombardiranja, pucnjave ili smrti od bolesti ili gladi. 

Oleg Nivievskyi, docent na KSE-u koji se specijalizirao za poljoprivrednu ekonomiju, kaže da vladini i industrijski podaci pokazuju kako se očekivana proizvodnja usjeva u Ukrajini za ovu godinu vratila na nivo iz 2012. Ukrajinska poljoprivredna poduzeća također se bore s izazovima likvidnosti.

"Uglavnom, cijene su preniske jer su logistički troškovi previsoki. Poljoprivrednici jedva mogu ostvariti profit, a većina proglašava gubitke", navodi Nivievskyi i dodaje kako je više od pet miliona ha ukrajinskog poljoprivrednog zemljišta oštećeno. Ogromna područja trebat će razminirati i rekultivirati.

Velika rekonstrukcija

Čak i da rat danas prestane, profesor Nivievskyi vjeruje kako bi Ukrajini trebalo 10 godina da obnovi svoju poljoprivredu i prehrambenu industriju. Nepostojanje dugoročnog plana oporavka također je zabrinjavajuće, kaže. Dostupnost kvalificiranih poljoprivrednih radnika bila je rijetka i prije rata, ali sada je još gore.

Ukrajinsko poljoprivredno vijeće kaže da su ukrajinski farmeri, posebno na okupiranim područjima, pretrpjeli godinu pakla otkako su ruski vojnici izvršili invaziju. Neke su farme uništene bombama i artiljerijom. Tokom prošle godine poljoprivrednici na okupiranim područjima izgubili su milione tona usjeva nakon što su okupatori opljačkali skladišta žitarica, farme i izvezli žito u Rusiju. Mnogima su također ukradeni strojevi i oprema, što je spriječilo njihove napore da pripreme polja i sjetvu usjeva.

Poljoprivrednik i čelnik Ukrajinskog poljoprivrednog vijeća, Andriy Dykun, kaže kako okupatori tjeraju ukrajinske poljoprivrednike da registriraju svoje farme prema ruskim zakonima, dobiju rusko državljanstvo, plaćaju poreze u ruski budžet i podnose izvještaje kolaboracionistima. Onima koji to odbiju prijeti se fizičkim nasiljem i uništavanjem farmi, dodaje.

"Poljoprivrednici na okupiranim područjima ne mogu pravilno raditi, nedostaju im rezervni dijelovi, sjeme i gnojiva. Logistički lanci su pokidani, a ljetinu je gotovo nemoguće prodati. Na cestama su punktovi, stalne pretrage i prijetnje. Uvjeti u kojima sada žive ukrajinski farmeri su strašni", opisuje Dykun.

Proljetna sjetva

Ukrajinski poljoprivrednici pripremaju se za ovogodišnju proljetnu sjetvu, koja obično počinje krajem februara ili marta. Glavni proljetni usjevi kukuruza, suncokreta i soje siju se u aprilu i maju. Ali ovogodišnju sjetvu uveliko će poremetiti polja prepuna neeksplodiranih granata i mina.

Poljoprivredno zemljište pokriva oko 70% teritorija Ukrajine, a njena vlada procjenjuje da je otprilike jedna trećina polja neprikladna za sadnju. Shodno tome, ukrajinsko Ministarstvo agrarne politike predvidjelo je pad proljetne sjetve za najmanje 20 posto u usporedbi s 2021. godinom.

Situacija je najkritičnija u istočnoj i južnoj Ukrajini, posebno u teritorijima kao što su Kharkiv, Kherson i Mykolaiv, gdje su Rusi u povlačenju ostavili poljoprivredna polja potpuno minirana i uništili poljoprivrednu opremu i zgrade. Značajan pad proljetne sadnje mogao bi imati nesagledive posljedice na globalnu sigurnost hrane, jer se 400 miliona ljudi, posebno u afričkim zemljama, oslanja na ukrajinske zalihe hrane. Aktivna neprijateljstva sada se odvijaju u regijama gdje se uzgaja većina pšenice - Harkovu, Odesi i Zaporožju. Sve zajedno, to će dovesti do smanjenja prinosa usjeva, žetve i izvoza žitarica.

Ukrajina će 2023. požnjeti upola manje žitarica nego prije rata?

Zemlje EU-a izvještavaju o značajnom porastu uvoza žitarica iz Ukrajine - 2,85 miliona tona u 2022. u usporedbi s 287.000 t u 2021. Ukrajinsko vijeće za poljoprivredu pozvalo je čelnike EU da sačuvaju i neograničeno produže povlašteni trgovinski režim Ukrajine, opisujući ga kao "slamku spasa" za njene poljoprivrednike.

UN i Turska su posredovali u dogovoru s Rusijom i Ukrajinom o žitnom koridoru koji bi omogućio ograničeni izvoz ukrajinskog žita kroz Crno more. U januaru je Ukrajina isporučila 5,5 miliona tona žitarica, uljarica i njihovih proizvoda - 1,3 miliona tona manje nego u decembru 2022. Ukrajinska vlada je za ovaj silazni trend okrivila umjetno blokiranje žitnog koridora od strane ruskih inspektora, što je Moskva demantirala.

Inicijativa za crnomorsko žito ističe sredinom marta, a poljoprivrednici ne znaju hoće li i za koliko biti produžena.