Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Analiza novog zakona
  • 14.08.2012.

Gospodarski program ne smije biti odlučujući

Zašto gospodarstveni program za parcelu gdje će te sijati jedne godine pšenicu, a druge kukuruz? Što se tu ima elaborirati. I jedno je jasno – podrška ekipi u ministarstvu da što prije provede prodaju, podjelu ili bilo što od toga te zemlje koja nije obrađena. Ako treba takve parcele dati i besplatno onome tko ih hoće raditi

  • 1.093
  • 132
  • 0

Vesna Gantner, pomoćnica ministrica poljoprivrede obišla je Hrvatsku, mudro i podosta tiho, poslušala sve javne rasprave o nacrtu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i sada očekujemo krajnju verziju. Slušale je pokude, jadikovke, plač i ono što se tiče i ono što se ne tiče ove rasprave. Čula je i odslušala kao da je kriva za svu seljačku i poljoprivrednu muku zadnjih 10, 20 pa i 30 godina. Čula je i što kažu svi naši političari koji su odlučili prisustvovati i zatražiti svoje mjesto za govornicom. I nažalost bez imalo stida većina uopće nije govorila o temi sastanka i rasprave već održavala svoje političke govore.

Zemljište mora ići na korištenje

Što možemo zaključiti? Mislim kada je u pitanju osnova rasprave a to je korištenje neobradivog zemljišta. Kao i uvijek jasno je da se neobradivo zemljište mora privesti kulturi i korištenju na način dobre poljoprivredne prakse. Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. No, isto tako svi su jednoglasni da ona glavna stavka i po zakonodavcu odlučujuća - gospodarski plan - mora otpasti. Što treba jedan poljoprivrednik za 10 hektara zemlje pisati posebne elaborate. Dovoljna je obaveza da će na toj zemlji ratariti ili uzgajati kulture koje se na tom području uzgajaju. Ili ako netko želi podići trajne nasade dovoljno je izjaviti da će u tom i tom vremenu imati voćnjak. Očekivati da će sada „Marko iz Bjeloglavaca Gornjih“ napraviti za ratarstvo bolji elaborat od Agrokora ili pak Žita doista nije moguće očekivati. I zato ta prva klauzula mora van. Isto tako mora biti jasno da većinu od 3,2 milijuna takvih hektara nitko neće ponuditi ni kunu, ni program, ni ništa. Morati ćemo konačno zvati ljude da počnu na pašnjacima Like počnu uzgajati stoku, da poljoprivredne tvrtke dođu tamo uzgajati krumpir. Što napraviti. Pa u takvoj Lici moramo dati nekom velikom poljoprivredniku i besplatno zemljište da tamo nešto uzgaja. Neka dođe s ljudima i strojevima i tamo posije mrkvu, krumpir i slično. Prijedlog zakona ovako govori:

(1) Pravo prvenstva na pozivu za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u pozivu, sljedećim redoslijedom:

a) najviše vrednovan Gospodarski program,

b) pravni slijednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da ga obrađuje,

c) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja, najviša postignuta zakupnina

Dakle, onaj najbolje vrednovan gospodarski program mora van iz toga prijedloga. Umjesto toga valjana izjava nekoga tko ima pravo prvenstva. E sada je tu i drugo pitanje. Gdje uopće ima takvih zemljišta. Pa u Slavoniji i Baranji, u ravnici sigurno najmanje. Ima u brdima, planinama, ima pašnjaka, ima livada, ima napuštenih područja. Za većinu zemljišta na Krndiji, Papuku, Lici, Gorskom Kotaru, dalmatinskom zaleđu nitko se neće javiti. Tamo takvu zemlju treba dati za 0 kuna svakome tko ju hoće privesti kulturi i tko uopće želi tamo živjeti i raditi. Ili makar samo i raditi. Svi će se sada potući za ono malo zemlje koja je doista kvalitetna i poljoprivredna u ravničarskim sjevernim krajevima Hrvatske.

Iako se predstavnik Hrvatskih šuma uzjogunio kada se spominjalo i neobrađeno poljoprivredno zemljište pod skrbi šumarija, jasno je i da takvo mora ići na eksploataciju. Opet njega baš i neće biti na sjeveru zemlje. No, jasno je da mnoge one borove šume koje postoje u priobalju su same nastale zbog zapuštanja poljoprivrednog zemljišta. Te su površine samo date na upravljanje Javnom poduzeću Hrvatske šume. Ti borovi uglavnom skrivaju vrijedna terasasta zemljišta na kojima su stoljećima bili vinogradi, maslinici, smokve, mandarine i slične kulture. I ne skrivaju samo kvalitetno terasasto već čitave oranice. Svakako da nam treba i neki zakonski akt gdje će se s mnogih od tih površina maknuti borovi a posaditi masline. Za vjerovati je da će se uvijek naći zainteresirani vinogradari i maslinari da rade na tim površinama. A i tu Hrvatske šume i država ima iskustva.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih vinogradara, Zlatan Plenković s Hvara ima u dugotrajnom zakupu skoro 100 hektara takvih površina kod Makarske, a koje pripadaju JP Hrvatskim šumama. Takvim vinogradarima ne treba gospodarstveni program za takvo nešto. Oni su se dokazali da to znaju raditi. Oni imaju ljude, mehanizaciju, podrume, opremu i sve što treba za takvu proizvodnju.

Rat papirologiji

Što su još ljudi pričali na tim sastancima. Mnogi se pitaju što radi i čemu služi agencija za plaćanja u poljoprivredi sa svojih 500 zaposlenih ljudi. Zašto da pišemo koje kakve programe, sto puta donosima iste dokumente im na noge, kada oni imaju sve to. Imaju naše OIB-e, JMBG-ove, imaju ulaze u sve moguće papire. Internetom uđu u gruntovnice, u podatke o isplati poticaja, o plaćanju naknada i tko zna čega sve ne. No, važno je znati da ono što opet treba činiti administracija je bespotrebno skupljanje stoti puta istih papira.

Ima tu još i problem poticaja. Ako uzmemo u obzir da odjednom milijun ili daj bože dva milijuna hektara dobiju titulare, to za milijun ili dva povećava i broj hektara pod poticajima a za te nove hektare ni u ludilu nema dovoljno novaca u proračunu na ime poticaja. No, prema mnogima za te površine država treba prelomiti zakup s poticajima i svi će biti zadovoljni. Novi posjednik neće morati teško skupljati novce za plaćanje zakupa. Mora se znati da će većina zakupaca sigurno imati problema s plaćanjem i velikim kašnjenjem. Mnogi neće ostvariti ni dobit na tim parcelama. A isto tako otpasti će oni koji će htjeti tu zemlju samo iz razloga što bi dobivali velike količine novaca na ime poticaja.

Zemlja i zemlja nije isto

I ono što ne valja je cijena. Nije isto zakupiti zemlju u Slavoniji ili Srijemu ili pak u nekoj zabiti dalmatinske zagore gdje ako nešto i sadiš moraš još i donijeti zemlje. I s pravom se postavilo pitanje što je s hrvatskim braniteljima. Ne moraju imati odlučujuću prednost, ali kada se traži prevaga da imaju barem kakvu takvu prednost pred nekim tko je bio u okupatorskim jedinicama, tko je aboliran, a pripadao je srpskim parapostrojbama. Isto tako neka je jasno da ipak prednost čovjeka koji je bio u obrani svoga sela ima prednost nad nekim tko je tu poslije došao iz Hercegovine ili Posavine. Ili je jednostavno iz toga sela, a pobjegao je.

Autor: Damir Rukovanjski


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Zakup Vesna Gantner Cijena Gospodarski program Hrvatske Šume Branitelji Hektar Posjednik Natječaj


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić