Hoće li nestašica vode postati "novo normalno" za Europu?

Stručnjaci upozoravaju da će suhe zime i vruća ljeta izazvana globalnim zagrijavanjem imati za posljedicu nestašicu vode, što će postati "nova normalnost", prenosi Guardian.

Toplinski val i ekstremna suša u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća pogodila je sve sfere života. Europska komisija je upozorila na kritičnu situaciju u više regija na osnovi proračuna Europskog opservatorija za sušu da je 45 posto teritorija EU sredinom srpnja bilo pod upozorenjem na sušu, a 15 posto je već na crvenoj uzbuni.

Zalihe vode sve manje

U Francuskoj je premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan aktivirala krizni stožer da se uhvati u koštac sa sušom. Više od 100 općina nema tekuću vodu za piće i opskrbljuju se cisternama.

Kukuruzu nema spasa, a ratari nakon ekstremne suše pitaju - ima li smisla ići u jesensku sjetvu?

"Morat ćemo se naviknuti na epizode ovog tipa. Prilagođavanje više nije opcija, već obaveza", izjavio je ministar za zelenu tranziciju Christophe Béchu.

Zbog 85 posto manje padalina u srpnju i najniže površinske vlažnosti zemljišta uvedena su ograničenja za vodu u 93 od 96 departmana u državi. Njih 62 su klasificirana kao krizno područje.

Poljoprivredna proizvodnja je na udaru i trpi velike posljedice. Ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerojatno biti niža preko 18 posto nego prošle godine. Nedostatak stočne hrane može dovesti do značajnih nestašica mlijeka tijekom jeseni i zime.

U Španjolskoj je situacija još teža. Zalihe vode su najniže i sve vrijeme su do 40 posto. Zbog tjedne potrošnje one padaju po stopi od 1,5 posto. U proteklih 60 godina ovo je najsušniji period. U posljednja tri mjeseca bilo je manje od polovice očekivanih padalina, a nametnuta su ograničenja za domaće stanovnike. Poljoprivrednici ilegalno eksploatiraju vodne resurse, a oživljavanje turizma je dovelo do porasta potrošnje.

Ograničavanje potrošnje

Ova godina će biti zabilježena kao najtoplija i najsušnija do sada u Italiji.

"Ne znam više što trebamo učičniti bi klimatska kriza postala politička tema", izjavio je Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva. Upitao je zašto se i dalje čeka da ovakvo stanje postane prioritet.

Najupečatljiviji pokazatelj vodne krize kroz koju prolazi Italija je rijeka Po, koja je skoro presušila. Vlada je početkom srpnja proglasila vanrednu situaciju zbog suše u pet sjevernih regija, ograničavajući potrošnju vode za piće.

Razorne posljedice suše u Italiji: Ugroženo 332 tisuće imanja i farmi

Dolina rijeke Po čini oko 40 posto poljoprivredne proizvodnje ove države, a poljoprivrednici upozoravaju da bi 60 posto uroda moglo biti izgubljeno. Nedostaje voda za zalijevanje, a još opasniji problem je prodiranje slane vode u deltu rijeke.

Ugrožena je i njemačka Rajna. Njen vodostaj je pao, a kako je ova rijeka vitalan riječni put sjeverozapadne Europe u pitanje je doveden transport robe i povezanost njemačkog industrijskog središta s lukama Rotterdam i Antwerpen. Pojedini brodovi rade s 25 posto kapaciteta kako bi izbjegli nasukavanje, što povećava troškove prijevoza.

U Švicarskoj je najteže pogođena proizvodnja mlijeka. Vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su dozvoliti ispašu na livadama na kojima je to bilo zabranjeno. Pašnjaci na planinama su suhi, a ispaša je dozvoljena do rujna. U kantonu Obwalden u blizini Lucerna, morala je biti pozvana vojska da helikopterom preveze vodu od jezera Sarnen do žednih krava u selu Kerns.

Službenu nestašicu vode proglasila je nizozemska, a još nije uvedeno ograničenje potrošnje u kućanstvima.

Toplinski val u Europi mjestimično rušio srpanjske rekorde svih vremena

Belgijski prognostičari su prijavili najsušniji srpanj od 1885 godine. Poljoprivrednicima je zabranjeno crpiti vodu za usjeve. Ipak, dolazi do isušuvanja tresetišta zbog niskog nivoa podzemnih voda. Ugrožene su divlje životinje. Razina vode u kanalima i rijekama je niska. Trinaest općina u Ardenima je zabranilo stanovnicima punjenje bazena.

Znanstvenici kažu da bi klimatski slom uskoro mogao dovesti do učestalosti ljetnih suša u zapadnoj Europi. Ako se ne promijeni ponašanje i emisije štetnih plinova, ugljika, ekstremne suše bi se mogle događati svake dvije do tri godine.