Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zeleni sporazum
  • 22.05.2020. 16:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

HPK: Poljoprivrednici nisu upoznati sa zelenim strategijama EU, a one im određuju budućnost!

HPK drži da strategija 'Od polja do stola' mora slijediti sveobuhvatni pristup prema poljoprivredi, koji, osim zaštite okoliša, koja nije sporna, uključuje i gospodarski i socijalni aspekt, a ovaj put su izostale procjene učinka donesenih mjera.

Foto: Marinko Petković
  • 2.076
  • 252
  • 0

"Donesene su dvije važne EU strategije, ona za 'Bioraznolikost' i Strategija 'Od polja do stola' koje će imati dalekosežni utjecaj na poljoprivredu u EU, a time i hrvatske poljoprivrednike, koji nisu spremni za njih. Nisu s njima ni upoznati", upozorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović u izjavi medijima u sjedištu Komore u Zagrebu.

Dodao je da se mogu očekivati velike promjene u poljoprivrednoj proizvodnji u idućih sedam godina. Ključnih je pet točaka, a najvažnije su smanjenje uporabe zaštitnih sredstva za zaštitu bilja za 50 posto, 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika za stoku, a predviđa se da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji.

Stočarstvo je najpogođeniji sektor zbog crvenog mesa

Prema njegovim riječima, najpogođeniji sektor u Zelenom sporazumu je stočarstvo jer se predviđa ukidanje pomoći sektoru u vidu proizvodno vezanih plaćanja, dok je crveno meso svrstano u skupinu nezdravih namirnica, zajedno sa mastima, uljima i šećerom, te se za njega razmatara plaćanje trošarina.

EU, kaže Jakopović, želi ojačati sektore voća, povrća, žitarica i orašastih plodova, jer je samodostatnost voća u EU 48 posto, a povrća 60 posto.  

"Nitko nije protiv zaštite okoliša, to nije sporno, ali je upitno zašto samo poljoprivreda iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) snosi troškove Zelenog sporazuma", kazao je Jakopović, te otkrio da u srijedu, prilikom donošenja strategije  'Od polja do stola', koju je iznijela Uprava za sigurnost hrane EU, nije bilo EU povjerenika za poljoprivredu. Osim toga, Zeleni sporazum je na udaru Covida-19, što znači pad poljoprivrednog proračuna za dodatnih 15 posto.

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaji za eko proizvodnju?

U HPK-u drže da se domaćem sektoru stočarstva, u kojem je govedarstvo palo za 8,2 posto, a broj krava za gotovo 10 posto, može pomoći putem investicija u bio-plin, odnosno zelenu energiju, ali i samodostatnost hrane kroz sustav krava-tele u ruralnim sredinama, te tako osigurati traženu bioraznolikost. 

Nužno se okrenuti tržišnim investicijama   

Jakopović je istaknuo da žele da Ministarstvo poljoprivrede stane u obranu poljoprivrednika, ali i da im omogući pristup informacijama jer se, kaže, bivša savjetodavna pretvorila u administrativnu službu, dok informacije iz EU-a dolaze samo na engleskom jeziku. Nije poznat ni stav Ministarstva poljoprivrede o usvojenim strategijama. HPK je proveo u ožujku informativnu kampanju za svoje članove o 19 smjernica EK, koja želi zbog krize i nacionalne sigurnosti osigirati na 70 posto.  

Naime, HPK drži da strategija 'Od polja  do stola' mora slijediti sveobuhvatni pristup prema poljoprivredi, koji, osim zaštite okoliša, uključuje gospodarski i socijalni aspekt, a ovaj put su izostale procjene učinka donesenih mjera. "To znači da moramo završiti tržišne investicijske cikluse koji nisu okončani još od ulaska u EU. Na tome polju smo izgubili korak, jer nije lako nadoknaditi propušteno u Programu ruralnog razvoja u tri, četiri  godine, za što su druge članice imale 20 godina", istaknuo je Jakopović.

Prerađivačka industrija ne prati rast domaće eko proizvodnje

Odgovarajući na upite, Jakopović je kazao da od svih zahtjeva koji dolaze iz EU-a, a koji bi se trebali provoditi uz manji proračun za poljoprivredu, nove okolišne standarde, uz 50 posto Natura područja i GMO free zemlju, možemo najlakše ispuniti. Iako sada imamo sedam posto obradivih površina u sustavu eko poticaja, a traži se njih 25 posto do 2030. godine. U trgovini na malo, eko proizvodi imaju udjele od samo 2,5 posto. To pokazuje, kaže, da još kao društvo zbog niske kupovne moći nismo spremni za eko proizvode koji imaju veći cjenovni razred. 

Jakopović je istaknuo da posljednjih godina raste broj eko poljoprivrednika u Hrvatskoj, a da je udio eko ljekovitog bilja, primjerice, povećan za čak 91 posto, eko vinograda za 40 posto, ali da prerađivačka industrija, koja je povećana u tri godine za 3,1 posto, ne prati rast domaće eko proizvodnje. Dakle, moglo bi se dogoditi da domaći eko proizvodi završe na drugim tržištima, zaključio je Jakopović. 


Fotoprilog


Tagovi

Zeleni sporazum HPK Mladen Jakopović Eko proizvodnja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]