Hrvatska vapi za preradom, brendiranjem i edukacijom

Brendiranje i edukacija - dvije su misli vodilje koje su obilježile panel s izvrsnim malim i srednjim poljoprivrednicima, na danas održanoj konferenciju "Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane" koju ste mogli pratiti online, a na kojoj su sudjelovali Ivan Gašić, mliječno govedarstvo i prerada, Darko Filakov, plastenički uzgoj rajčice, Dinko Romić, mala destilerija, Ivan Gerštmajer, vinar i jedan od ovogodišnjih najboljih mladih poljoprivrednika, Goran Jančo, svinjogojac i doktor veterine te Mato Brlošić, ratar i predstavnik poljoprivrednika. 

"Dobar proizvod, dobro izbrendiran i fino upakiran postići će i visoku cijenu", izjavio je Dinko Romić koji je prvo kreirao brand "Jedna", a tek kada je dobio vizuru novog proizvoda, krenuo je i u samu proizvodnju rakije. 

Kupovina preko interneta

Naime, ovaj je mladi poljoprivrednik naslijedio 10 ha voćnjaka. Vrlo je brzo shvatio da je teško prodati konzumnu jabuku, a kako je nedostatak radne snage također predstavljao velik problem, odlučio se za preradu. Na pitanje o tome koliko je teško biti i poljoprivrednik i marketinški stručnjak, Romić je jednostavno konstatirao: "Postoje ljudi koji to znaju bolje od nas. Ne mora se ići do Zagreba, ima ih i u Osijeku."

Saznali smo da danas proizvodi voće samo za preradu, a u planu je posaditi sortiment koji odgovara njegovu području, odnosno šljivu Valpovku. Uz destileriju, planira otvoriti i kušaonicu te smještajni kapacitet kroz Mjeru 6.4.1. 

Kaže, programsko razdoblje 2021/27 nudi puno mogućnosti. "Bio bih lud da to ne iskoristim", komentira. 

A kada je riječ o budućnosti, osim već spomenute važnosti brendiranja, poručuje da treba razmišljati o tome kako mlađi potrošači imaju naviku sve kupovati preko interneta. "Provuku karticu i čekaju da roba stigne za dva, tri dana. To je budućnost svakoga tko se bavi proizvodnjom finalnog proizvoda. Zato treba što više težiti internetskoj prodaji", zaključuje Romić. 

Kada je riječ o brendu, puno je toga imao reći vrlo mladi poljoprivrednik Ivan Gašić koji nije dopustio da njegovi roditelji rasprodaju muzne krave nego ih je nagovorio da proizvodnju preusmjere na preradu mlijeka. Ubrzo je zaradio titulu najboljeg mladog poljoprivrednika što mu je, kako kaže, bila odskočna daska nakon koje se proizvodnja uduplala.

Njihovi su sirevi iznimno traženi i vrlo lako dostupni upravo zahvaljujući online kupovini i dostavi. Kaže, nisu još došli do toga da baš sve mlijeko prerade u sir, ali tom su cilju svake godine bliži. 

Ono što ovog mladog poljoprivrednika najviše muči je dodjela poljoprivrednog zemljišta. "Nemamo problema osim ovoga koji ne ovisi o nama. Kako da ja uložim sredstva u, primjerice, navodnjavanje, ako ću ga za dvije godine izgubiti?", pitanje je koje je Gašić uputio i javnosti, ali i donositeljima odluka. 

Ivan Gerštmajer spreman na klimatske promjene

Još se jedan mladi proizvođač, Ivan Gerštmajer, koji predstavlja petu generaciju vinara i vinogradara u svojoj obitelji osvrnuo se na važnost brendiranja, ali, kako on kaže, ne samo proizvoda nego cijele destinacije, u njegovu slučaju - Baranje. 

"Baranja je kao turistička destinacije prepoznata. Vinarstvo i vinogradarstvo dobro je povezano s ruralnim turizmom, a očekujem i bolja vremena. Imamo dobru podršku lokalne samouprave, posebno Osječko-baranjske županije", naglasio je te dodao kako uslijed klimatskih promjena planiraju i novitete u proizvodnji. 

"Vrlo je vjerojatno da ćemo uvoditi nove, rezistentne sorte koje su već danas poznate u Njemačkoj, Francuskoj - sorte budućnosti", spremno priča Gerštmajer čija prodaja se odvija uglavnom na kućnom pragu i kako kaže, sve ide prema upravo takvoj prodaji. 

Osim novih, prilagođenih sorti, kaže da je budućnost u mehanizaciji proizvodnje, a zbog sve češćeg problema nedostatka radne snage. 

Filakov jedne rajčice bere, druge sadi

Većina toga je automatizirana i u hidroponskoj proizvodnji Voće i povrće Filakov koje je na panelu predstavio Darko Filakov. Ova se baranjska tvrtka profilirala za uzgoj rajčice.

Iako smo debelo u prosincu, Darko nam je otkrio kako je prvi dan ovoga mjeseca posadio rajčicu dok je istovremeno, iz drugog plastenika brao plodove dozrele za tržište. "Važno je rano doći na tržište, među prvima", kaže Filakov otkrivši kako su "prodali" čitavu iduću godinu.

Surađuju s dva velika trgovačka lanca, a proizvodnju su, posebno ove godine, optimizirali. "Troškovi su sve veći pa u planu imamo postaviti i solarne panele kako bismo što više bili samodostatni u potrošnji energije", zaključuje. 

Brlošić: Hrvatska vapi za preradom

A da je pred nama vrlo turbulentno razdoblje, istaknuo je Mato Brlošić, ratar i predstavnik poljoprivrednika naglasivši kako će hrane, unatoč bilo kakvoj prilici, uvijek trebati. No, ukazao je i na probleme. "Ratarstvo je jedini sektor koji je pokazao pozitivan trend. Cijene su skočile gore, a i u izvoznom segmentu jako dobro stojimo", komentira Brlošić uz napomenu kako se naše žitarice izvoze po najnižim cijenama.

"Pšenicu utovarimo u kamion, koji je najskuplji način prijevoza i otpremimo ju, primjerice, u Italiju. Ondje se preradi i vrati u obliku tjestenine ili kakvog drugog gotovog proizvoda, uz njegovu dodatnu vrijednost. Hrvatska vapi za preradom", poručuje Brlošić dodajući se slična situacija odvija i u stočarstvu. "Koliko telića uvezemo, uhranimo i izvezemo. Barem da smo ih poklali u Hrvatskoj", zaključio je. 

O konkretnim problemima u stočarstvu pričao je Goran Jančo, svinjogojac i doktor veterine koji se zbog nezavidne situacije na tržištu okrenuo preradi mesa. Godišnje proizvede 6.000 svinja. Kaže, situacija je do prije godinu, dvije, bila zadovoljavajuća, a onda se dogodio slom u zemljama predvodnicama svinjogojstva, kao što su Francuska, Danska i Njemačka.

"Prvo je razlog bio Covid-19, a onda i afrička svinjska kuga. U tim zemljama danas imamo hiperprodukciju mesa koje mora negdje biti izvezeno, a Hrvatska predstavlja najslabiju kariku u lancu Europske unije", komentira ni malo optimističan Jančo koji se, kako kaže, ne bavi onime što najbolje zna - uzgojem, nego se zbog situacije morao upustiti i u preradu. 

Edukacija je važna od najranije dobi

A da bi kvalitetan hrvatski proizvod našao put do domaćeg kupca, svi su se panelisti složili, važno je ulagati u edukaciju - od onih najmlađih, vrtićke dobi, preko osnovno i srednjoškolaca do studenata pa i potrošača općenito. 

Slavonija ne smije biti samo sirovinska baza, ključ je u preradi

Jančo je ovu misao pokrijepio i konkretnom idejom. Kaže, planiraju u suradnji s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku pokrenuti dva edukacijska centra, odnosno ogledne farme gdje će djeca, učenici i studenti moći doći i upoznati se s kompletnom pričom. Od proizvodnje soje, uzgoja prasadi, rada na genetici, tovljenicima, do završnih proizvoda. "Želimo prikazati moderno suvremeno svinjogojstvo pri čemu nećemo zanemariti izvorne pasmine pa ćemo tako predstaviti crnu slavonsku svinju, mangulicu, banijska šaru, turopoljsku te ih približiti svima", najavio je. 

I za kraj, Dinko Romić se našalio i izrazio žaljenje što svojim proizvodom - rakijom, neće moći doprinijeti edukaciji djece i mladih, ali je istovremeno poručio da se svaki poljoprivredni proizvođač mora okrenuti kako sebi, tako i prema van. "Moramo tražiti nove načine komunikacije, prodaje, transporta", zaključio je. 

Konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane” organizirali su Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Agroklub, informacijski sustav u poljoprivredi, uz pokroviteljstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Glavni sponzori događaja su tvrtke Petrokemija d.d. iz Kutine te Jerković d.o.o. iz Koške. 

Konferencija je bila dijelom serijala događaja Europske komisije o budućnosti Europe. 

Cijelu konferenciju pogledajte ovdje: