Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strateški plan
  • 15.12.2021. 15:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hrvatski Strateški plan ZPP-a i dalje ima niz otvorenih pitanja?

HPK najviše muči investicijski dio koji se prema sadašnjem planu nije povećao (kroz mjeru 4), a kada je riječ o proizvodno-vezanim potporama i dalje smatraju kako je važno osigurati mjesto za voće, povrće te sjemenarstvo.

Foto: Bigstock/Westermak
  • 395
  • 19
  • 0

"Iako Hrvatska treba Strateški plan do kraja godine poslati u Europsku Komisiju, smatramo kako je još uvijek niz otvorenih pitanja koja bi se trebala dodatno raspraviti", izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon trećeg kruga konzultacija s Ministarstvom poljoprivrede vezanih za Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027.

Kako kaže, to je potrebno kako bi se odabrali najbolji modeli koji će utjecati na bolju distribuciju potpora te koji bi trebali bolje utjecati na oporavak sektora u problemima, ali i da se kroz novo programsko razdoblje kvalitetno poveća produktivnost poljoprivredne proizvodnje, odnosno više novca usmjeri na investicije koje su ključne za razvoj poljoprivrede.

Predstavnici HPK složili su se kako ih i dalje najviše muči investicijski dio koji se prema sadašnjem planu nije povećao (kroz mjeru 4), a kada je riječ o proizvodno-vezanim potporama i dalje smatraju kako je važno osigurati mjesto za voće, povrće te sjemenarstvo.

Zabrinuti su i što nije pronađen način da u proizvodno-vezane potpore uđu peradarstvo i svinjogojstvo koji su posebno ugroženi tijekom korona krize. Ističu kako se sudionici konzultacija većinom slažu s predloženim alokacijama, visinama i intenzitetom potpore za primarnu proizvodnju.

Stočari smatraju da peradarstvo nije dovoljno zastupljeno te da bi svakako trebalo uzeti u obzir i taj sektor budući da čini 20 posto stočarstva u Hrvatskoj. S obzirom na novonastalu situaciju na tržištu, bez potpora, smatraju da će peradarstvo teško opstati stoga su zatražili povećanje alokacija za primarnu proizvodnju i preradu u tom sektoru.

Također smatraju kako je potrebno pronaći način da se kroz proizvodno-vezane potpore očuva sjemensku proizvodnju zbog drastičnih promjena u cijenama i potrebe smanjenja ovisnosti o uvozu, ali i da se zadrže potpore za voće i povrće jer bi kroz Operativne programe za njih trebalo imati kvalitetno organizirane proizvođačke organizacije što kod nas još uvijek nije slučaj.

Prema kriterijima, tko je aktivni poljoprivrednik?

Na konzultacijama se, među ostalim, raspravljalo i o kriterijima kod određivanja tko je aktivni poljoprivrednik. Svi predloženi kriteriji su prihvaćeni, među ostalim upis u RPO, ekonomska veličina PG, promatranje udjela potpore u ukupnim prihodima, postavljanje udjela minimalno isporučenih poljoprivrednih proizvoda uz predočenje računa i drugih zakonom propisanih dokumenata.

Dodani su još neki kriteriji koji bi trebali odrediti tko je aktivni poljoprivrednik, među nekima su i dohodak od poljoprivrede, poslovanje u sektoru duže od 10 godina (isključivo OPG-a, bez obzira na promjenu nositelja), obavezna uplata mirovinskog i zdravstvenog osiguranja po osnovi poljoprivrede, veličina gospodarstva i ostvareni prihodi po jedinici površina.

"Svi sudionici konzultacija složni su da u RPO trebaju biti upisani i OPG-i koji nemaju dopunsku proizvodnju. Sudionici podjednako smatraju da minimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva (SO) treba biti 3000 SO jer postoji bojazan da on ako je vrijednost istog manja od 3.000 eura- nije aktivan", objavila je Komora. 

Koji sektori bi trebali dobiti najviše potpora?

Kada je riječ o proizvodno vezanim potporama, sudionici konzultacija su se izjasnili da ih je u novom razdoblju potrebno dodjeljivati sljedećim sektorima (redom po broju glasova): krave u proizvodnji mlijeka/voće (76%), krave dojilje/krmni proteinski usjevi (68%), tov junadi/povrće (61%), ovce i koze (54%), te šećerna repa (46%).

Pod 'ostalo' su navedeni sektori peradarstva, svinjogojstva i sjemenarstva koji nisu obuhvaćeni prijedlog proizvodno vezanih potpora.

Sudionici konzultacija otvoreno su razgovarali i o ekološkoj poljoprivredi, a brine ih što su eko proizvodi, oni s visokom dodanom vrijednošću i kao takvi skuplji, dok je kupovna moć naših građana još uvijek niska. Razgovaralo se i o potencijalnim modelima za eko sheme koji bi se mogli bolje i kvalitetnije primijeniti u Hrvatskoj zbog specifičnosti proizvodnje, pri čemu je naglasak stavljen na zaoravanje biljnih ostataka, jer bez toga teško da se može nešto napraviti, posebice bez posebnih strojeva, podrivača, sitnilica i dr.

"Nakon obavljanja niza konzultacija tijekom ove godine u HPK je uočena potreba da se još jednom, prije slanja Strateškog plana u EK, razmotre otvorena pitanja i zajedno pokuša pronaći način da se pojedini uočeni problemi rasprave sa strukom i poljoprivrednicima", zaključio je Jakopović. 


Tagovi

HPK Strateški plan ZPP Europska komisija Planovi


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci

Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...

Više [+]