Invazija stršljena u Splitu, na otocima i Dalmatinskoj zagori

Prava invazija opasnih stršljena preplavila je grad pod Marjanom gdje se ove godine bilježi znatan rast ovog opasnog nametnika iz porodice osa. Tu konstataciju potvrdili su nam iz splitskog CIAN-a koji svakodnevno bilježe i po nekoliko uznemirujućih poziva građana koji se susreću sa invazijom ovih opnokrilaca.

Stare kuće, tavani i kalete postale su mjestima gdje stršljenovi grade svoja gnijezda iz kojih se na godinu izmile stotine novih vrlo opasnih jedinki. Zbog toga su i na poziv gradske uprave imali nekoliko intervencija na javnim površinama. Kako u Splitu, njihova brojnost je u porastu i na otocima prvenstveno Braču i Hvaru. Samo na Braču, Hitna pomoć što zbog strašljena i ostalih nametnika intervenirala je preko trideset puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je liječničku pomoć zatražilo upola manje otočana. Liječnici upozoravaju da ubod stršljena može biti vrlo bolan. Potrebno je odmah staviti hladne obloge, ali i javiti se najbližoj zdravstenoj ustanovi kako bi se spriječile teške posljedice i alergijske reakcije.

Zapuštene kuće Dalmatinske zagore idealne za gnijezda stršljena

Ništa bolja situacija nije ni u selima Dalmatinske zagore. Brojne zapuštene kuće prava su meka za nametnike. Nažalost, tamo gdje se do prije dvadesetak godina odvijao život, mjestom sada caruju divlje zvijeri. Slučaj 81-godišnje starice iz Otišića koja je na sebi imala  četrdesetak uboda od stršljena i tek je pukom srećom preživjela napad ovih potencijalno vrlo opasnih kukaca, nije i jedini takav primjer.  Slučaj bliskog susreta čovjeka sa stršljenovima bilježimo u zabiokvskom selu Krstatice u općini Zagvozd. U staroj pušnici na visini nekih pet metara točno pod krovom stršljenovi su napravili gnijezdo u obliku nekakvog lustera.

"Kada sam se popeo drvenim skladama, pod krovištem sam ugledao nekakav glineni smotuljak sličan plafonjeri oko kojeg su zujale, na prvi mah sam pomislio, pčele. Međutim, kada sam prišao bliže vidio sam da su stršljenovi. Srećom nisu krenuli prema meni, pa sam ostao pribran i čekao noć. Kada je zašlo sunce, obukao sam pčelarsko odijelo i insekticidom poprskao gnijezdo. Nakon što su uginuli fizički sam skinuo gnijezo i potom ga spalio", ispričao nam je svoja iskustva sa stršljenovima Tonći Gudelj, vjerujući da sličnih gnijezda ima i u okolnim kućama čija su se vrata već odavno zatvorila. 

Ni struka ne zna uzroke povećanja populacije

Što se zapravo događa i koji su stvarni uzroci povećanja populacije ovih nametnika, ni struka nije u potpunosti sigurna. Jesu li posrijedi nekakve cikličke pojave ili eventualni "novi poredak" u prirodnom sustavu, odgovora na to pitanje još nema. I dok se struka tek bavi statističkim podacima, građani nagađaju razloge, od onih da se brojnost populacije povećava zbog toplih zima i kišnog proljeća, medonosne godine, pa do onih vezanim da su u potrazi za novim staništima s obiljem hrane.

Kako izraditi efikasnu klopku za stršljene

Njihova brojnost uzrokuje glavobolje i vinogrdarima i voćarima koji se sada susreću s novim problemom. Uz sve nedaće sada im stršljenovi i ose uništavaju dozrelo grožđe i voćke. Slador povećava apetit kukcima sa kojima vlasnici nemaju adekvatnog načinam borbe. Ono što im preostaje je postavljanje tzv. klopki u vidu boca napunjenih pivom, octom ili nekakvim sokom koji prvlači kukce te se naposljetku utapaju u tekućini.