Ivan Anušić: Na raspolaganju nam je 3,34 milijarde kuna za desetak strateških projekata

Kako se bliži kraj ove kalendarske, nadasve vrlo komplicirane godine, u vrijeme kada obično podvlačimo crtu pod sve učinjeno, pitali smo župana Osječko-baranjske županije, Ivana Anušića da za čitatalje Agrokluba rezimira razdoblje iza nas. S obzirom na okolnosti u kojima živimo, nekako se samo po sebi nametnulo da razgovor započnemo s neizbježnim pitanjem o zdravstvenoj slici ove  županije.

Kako se nosite s koronakrizom?

Osječko-baranjska se poput drugih županija u Hrvatskoj svakodnevno bori s koronavirusom. Brojke rastu, no taj rast je u skladu s nacionalnim i naši bolnički kapaciteti za sada nisu preopterećeni. Od početka epidemije naš je Stožer predlagao niz mjera kako bi zaštitili gospodarstvo, a opet da ne ugrozimo zdravlje ljudi. Za sada uspješno balansiramo, na snazi su mjere koje je propisao Nacionalni stožer, inspektori Civilne zaštite svakodnevno na terenu provjeravaju kršenje propisanih mjera. Jedino odgovornim ponašanjem svakog pojedinca možemo spriječiti teže posljedice za građane, zdravstveni sustav, a time i gospodarstvo naše županije.

Stižu Covid mjere u poljoprivredi

Na koji način i u kojoj mjeri je Županija pomagala u uvjetima ove koronakrize, što ste činili do sada, te na koji način ćete to činiti ubuduće?

Čekali smo gospodarske mjere Vlade RH kako bismo ih nadopunili iz županijskog proračuna za specifične grane gospodarstva koje nisu obuhvaćene nacionalnim mjerama. Tako smo osmislili "Covid" potpore u turizmu za OPG-ove koji nude uslugu smještaja jer su itekako pogođeni epidemijom koronavirusa. Uskoro ćemo predstaviti i Covid mjere u poljoprivredi, već smo isplatili dio potpora u gospodarstvu… Sveukupno smo u ovoj godini za potpore u gospodarstvu, turizmu i poljoprivredi predvidjeli više od 17 milijuna kuna. 

Još uvijek se ne nazire kraj ove teške situacije, do kada Županija može na ovaj način pomagati proizvodnju, turizam i ostale djelatnosti vezane za poljoprivredu na našem području?

Do kada bude trebalo, zato i radimo rebalans proračuna. Ključne projekte koje smo si zadali nećemo dirati, uspjeli smo napraviti određene uštede kako bi pomogli gospodarstvu, turizmu i poljoprivredi na našem području.

I dalje je otvoreno 13 javnih poziva

U proračunu OBŽ za 2020. godinu ukupno je planirano 3,03 milijuna kuna za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Koje su realizirane, a koje su još uvijek aktualne? Kome su namijenjene, o kojim se iznosima radi i hoće li biti u potpunosti iskorišteni?

Svi javni pozivi za dodjelu potpora su i dalje otvoreni osim onoga za kvalitetu proizvoda i stvaranje robne marke koji smo morali zatvoriti zbog iskorištenosti sredstava planiranog za tu namjenu. Na ostalih 13 se poljoprivrednici i dalje mogu javljati. Prema dosadašnjem iskustvu, uglavnom se iskoriste sva planirana sredstva pa očekujemo da će tako biti i ove godine. Do sada smo odobrili potpore u ukupnom iznosu oko 1,5 milijuna kuna i to za 113 korisnika, a od koji su 90 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, pet obrta, pet trgovačkih društava, devet jedinica lokalne samouprave, tri udruge i jedna znanstvena ustanova.

Visina sredstava ovise o iznosu izvršenih ulaganja, kao i intenzitetu, ali i najvećem iznosu potpore koja se može odobriti pojedinom korisniku. Sva rješenja o odobrenim potporama nalaze se na našim internetskim stranicama i javno su dostupna, s podacima o korisnicima, iznosu i namjeni sredstava.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem 

I prije početka pandemije se krenulo s velikim projektom Slavonija, Baranja  i Srijem iza kojeg stoji država. Koliko se on odnosi na poljoprivredu, koliko će imati utjecaja na razvoj odnosno poboljšanje stanja u agraru?

Navedeni je projekt sigurno važan za poljoprivredu jer smo svjesni kako je proizvodnja hrane iznimno važna za svaku državu. Osobito nama na istoku Hrvatske, što je pokazala i ova epidemija. Koliko znači govori i činjenica da je Razvojnim sporazumom osigurano 98 milijuna kuna za izgradnju Regionalnog distribucijskog centra u našoj županiji, ali i centara u drugima. To su iznosi koje jedna županija iz svog proračuna ne može izdvojiti. Također su kroz Projekt SBS planirana i sredstva za sustave za navodnjavanje. Upravo je ova poljoprivredna infrastruktura od iznimnog značaja za razvoj i unaprjeđenje agrarne proizvodnje, stvorit će se uvjeti za stabilnu poljoprivrednu kao i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti.

Ove godine počinje izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće

Već se nekoliko godina govori o potrebi otvaranja regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. U kojoj je fazi taj projekt? Koliko će biti vrijedan i što je sve u njega uključeno? Na koji je način osmišljeno njegovo korištenje?

Kroz Projekt SBS osigurana su sredstva za prvu fazu koja uključuje ULO hladnjaču za voće i povrće sa sortirnicom i pakirnicom te laboratorij za praćenje kvalitete. Uskoro raspisujemo javnu nabavu, a nakon što izaberemo najpovoljnijeg ponuditelja rok za izgradnju je 18 mjeseci. RDC planiramo raditi u tri faze, a sljedeće su okvirno definirane i vrijednost investicije će ovisiti o sadržajima koji će biti u objektima, kao i tehnologiji koja će se koristiti. 

U drugoj fazi je predviđena izgradnja preostalih skladišnih kapaciteta i linija za brzo smrzavanje, te aukcijska dvorana, a u trećoj tehnološki park za preradu voća i povrća sa svim pratećim uslugama potrebnih za stavljanje novoga proizvoda na tržište. RDC je infrastruktura neophodna našim poljoprivrednim proizvođačima kako bi u hladnjačama mogli skladištiti svoje proizvode i plasirati ih kada je na tržištu cijena za njih povoljnija.

Nedavnim potpisivanjem ugovora krenulo se s projektom izgradnje novog sajamskog prostora u Osijeku. Koliko je projekt 'težak', kada se može očekivati otvaranje novog sajma, i na koncu, kakvog će on utjecaja imati na cijelu regiju? 

Gospodarski centar u Osijeku koji će ponuditi sajamsku infrastrukturu za istok Hrvatske prepoznat je kao strateški projekt od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku i kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem osigurano je oko 350 milijuna kuna. Nakon izrade projektne dokumentacije, koja treba biti gotova do ožujka 2021. godine, počet će prva faza izgradnje, a odmah po njenom završetku počinje druga, i to sredstvima Europske unije i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Nadamo se da će se cijeli Gospodarski centar izgraditi u iduće dvije godine. Ministarstvo je pripremilo javni poziv na koji ćemo se prijaviti kao nositelj projekta, a prva faza u vrijednosti 45 milijuna kuna može se početi realizirati već početkom sljedeće godine. Izgradnjom ovoga centra grad Osijek i Osječko-baranjska županija dobit će adekvatan i kvalitetan prostor koji će zadovoljavati sve standarde za organizaciju međunarodnih sajmova, niza konkretnih događanja kao i prostore za poslovanje budućih poduzetnika.

Osigurana sredstva za tri sustava navodnjavanja

Županija sudjeluje i u projektima navodnjavanja. Koliko je takvih do sada realizirano i koji su još u planu?

Donošenjem Plana navodnjavanja na području Županije, a temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, aktivno smo se uključili u projektiranje pojedinih takvih sustava s točno utvrđenim budućim korisnicima. Za izgradnju tri sustava Županiji je odobren iznos od gotovo 50 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja RH. Uskoro se potpisuju ugovori za gradnju dva sustava javnog navodnjavanja, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma–Velik vrt, dok za građenje trećeg, SN Budimci-Krndija, slijedi postupak javne nabave. Imamo spremna još dva takva sustava, projektiramo i druge te ćemo se javljati na iduće javne pozive za njihovu realizaciju.

Potpore uvelike usmjeravamo prema mladim poljoprivrednicima

Pobornik ste razvoja agroturizma koji ima ogromne potencijale na području naše županije. Što je do sada učinjeno na tom planu i što bi se još moglo i trebalo učiniti?

Još 2017. godine oformili smo upravni odjel koji se bavi razvojem kontinentalnog turizma i pomaci su vidljivi. Udvostručio se broj smještajnih kapaciteta na našem području, a sve do pojave koronavirusa bilježili smo kontinuirani rast broja noćenja na području županije. Svjesni smo do sada neiskorištenih potencijala i upravo podizanjem poljoprivredne proizvodnje stvaramo temelje za njegov razvoj. Domaća, ekološki uzgojena hrana i vrhunska vina jedni su od naših najjačih turističkih aduta.

OBŽ gradi tri sustava navodnjavanja ukupne vrijednosti 43 milijuna kuna

Jedan od velikih problema našeg područja je i odlazak radno aktivnog stanovništva, posebno sa sela. Na koji način planirate zaustaviti iseljavanje mladih i potaknuti razvoj ruralnog prostora? 

Upravo svime ovim o čemu smo do sada razgovarali. Ljudima u Slavoniji i Baranji treba pomoći tako da stvorimo preduvjete za bolji život u ruralnim prostorima. Projekt Slavonija, Baranja i Srijem izvrstan je instrument za to. Ovdje žive ljudi koji su naučili raditi i koji se ne boje posla na poljima, ali na nama je da im osiguramo infrastrukturu za kvalitetniju proizvodnju i bolji plasman na tržištu. Upravo to činimo našim dobro planiranim potporama u poljoprivredi, a koje uvelike usmjeravamo i prema mladima kako bismo zaustaviti njihovo iseljavanje. U novom programu potpora koji je u izradi, fokus će upravo biti na mladim poljoprivrednicima, kao i početnicima. Zajedno s mjerama s nacionalne razine stvorit ćemo pozitivno okruženje za mlade, kako bi im poljoprivreda bila osnovna djelatnost.

Nakon najave Megglea da gasi proizvodnju u Osijeku reagirali ste i u rješavanje problema uključili i državni vrh. Rješenje je, srećom za zaposlene i kooperante, pronađeno. 

Drago mi je da je to tako jer kada je u srpnju objavljena vijest o odlasku Megglea iz Hrvatske, svjestan da ne možemo promijeniti odluku strane Uprave tvrtke, pozvao sam hrvatsku Upravu na razgovor kako bismo pronašli način da zadržimo mljekarsku tradiciju u Osijeku i sačuvamo radna mjesta. Održali smo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede nakon kojega su uslijedili pregovori koji su, prije nekoliko tjedana uspješno okončani. Kao što sam i onda rekao, kao župan ne mogu utjecati na poslovne procese i odluke tvrtki koje posluju na našem području, ali mogu ukazati na problem i pružiti ruku suradnje s ciljem pronalaska najkvalitetnijeg rješenja.

Upravo je primjer Megglea pokazao da načelnici, gradonačelnici i župani itekako mogu doprinijeti u rješenju problema svih gospodarskih dionika koji su spremni na razgovor. Naša je dužnost da reagiramo, da surađujemo i da povezujemo gospodarstvenike međusobno, ali i sa svim razinama vlasti.

Na raspolaganju su nam sredstva za niz strateških projekata

Za kraj, kao svojevrsna inventura već praktično godine na izmaku, kako vidite proteklo vrijeme i što očekujete u godini koja dolazi?

Ovu je godinu obilježila epidemija koronavirusa, dovela nas je u jednu potpuno neočekivanu situaciju gdje smo svakodnevno iznalazili način kako prebroditi krizu uzrokovanu virusom Covid-19, kako pomoći gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, a ne zaustaviti investicije koje smo započeli. Usudim se reći da smo uspješno koordinirali aktivnosti i vjerujem kako će već krajem ove, a svakako početkom iduće godine, intenzivitet epidemije opadati i da ćemo se u 2021. vratiti uobičajenom ritmu i planovima za vrijeme koje je pred nama.

Započeli smo brojne kapitalne investicije, novim Dodatkom u Razvojnom sporazumu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem uz podršku ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak na raspolaganju nam je 3,34 milijarde kuna za deset strateških projekata na području županije Riječ je o projektima Gospodarskog centra, Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, razvoju geotermalnih potencijala, strateški projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek, izgradnja i opremanje novog KBC Osijek, obnova HNK, Muzeja likovnih umjetnosti, rekonstrukcija i proširenje zračne luke Osijek, rekonstrukcija željezničkog kolodvora u Osijeku te ulaganja u Sveučilište.

Ovo su projekti, ne samo za iduću nego za idućih nekoliko godina jer zbog njihove opsežnosti, da bi se kvalitetno pripremili i proveli potrebno je više od jedne godine. Dio projekata pripremali smo prethodnih godina i danas su spremni za realizaciju, a usporedno s njihovom provedbom u idućem razdoblju pripremamo ostale čije je financiranje predviđeno kroz europsku omotnicu 2021.-2027. godine.