Jeftino i brzo proizveli umjetni humus: Ponaša se kao prirodni

Poljoprivreda je u stalnoj potrazi kako očuvati i poboljšati kvalitetu zemljišta. U svijetu je dvije milijarde hektara poljoprivrednog zemljišta degradirano, a najviše mu nedostaje organske tvri, humusa. On je odgovor na mnoge izazove koji se postavljaju pred poljoprivredu i budućnost planeta. Njegovo stvaranje je dugotrajan i složen proces, a istraživači su uspjeli stvoriti umjetni, koji bi mogao povećati plodnost tla, očuvanje ekosustava, skladištenje ugljičnog dioksida i vode.

Znanstvenici s Max Planck Instituta u Potsdam-Golmu (Njemačka) razvili su proces za proizvodnju humusnih tvari u laboratoriju, navodi Agrarheute.

Moramo biti brži od prirode

Sve je veća potražnja za obradivim površinama i pašnjacima, a istovremeno je sve veća degradacija zbog erozija, nedostatka vode, viška soli.

"S obzirom na sve lošiju kvalitetu zemljišta u svijetu, moramo biti brži od prirode, jer će za nekoliko godina trebati nahraniti 10 milijardi ljudi, a mora se riješiti i klimatska kriza", izjavio je profesor Markus Antonietti, direktor Max Planck Instituta.

Humus nastaje raspadanjem organske tvari i ponekad su potrebne godine da se on izgradi. Riječ je o vrlo složenim molekulama u kojima je vezan ugljik. Ima vrlo pozitivnih učinaka i u stanju je poboljšati tlo strukturno i kemijski.

Umjetni humus: Jeftin i brz proces 

Kroz brojne eksperimente istraživači su pronašli način kako proizvesti humusne tvari za pola dana uz pomoć topline, visokog tlaka i baze koju su sačinjavali: organski otpad (lišće, kora, zeleni otpad) i pepeo. Proizvod kojega su dobili ponaša se kao humus.

Antonietti kaže da je proces jeftin i odvija se uz odgovarajuće upravljanje temperaturom i tlakom, kao i drugih parametara. Umjetne humusne tvari poboljšavaju tlo kao prirodni i donose velike prednosti.

Kako obnoviti humus?

"Dvije milijarde hektara obradivog zemljišta treba dvije milijarde tona humusnih tvari koje bi mogle vezati do 350 milijardi tona CO2 popravkom biologije tla", kaže Antonijeti zaključivši da je tu količinu čovječanstvo unijelo u atmosferu u posljednih deset godina.