Jesu li bh. poljoprivrednici taoci političkog inženjeringa?

Hoće li i kada sektor agrara u Bosni i Hercegovini voditi jedno, umjesto 13 ministarstva, odnosno odjeljenja, ostaje neizvjesno, barem do kraja ove godine i aktuelnog političkog mandata parlamentaraca. Ova inicijativa nedavno je odbijena u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a delegati, oni koji su se izjasnili protiv, kao razlog navode ustavnu neizvodivost i loš trenutak.

Slične stavove dijele i poljoprivrednici. Dok jedni smatraju da je ono neophodno i da je zapravo sada pravi momenat, drugi ovaj prijedlog vide kao predizbornu priču.

Ministarstva po željama

Ustavom BiH nije predviđeno takvo ministarstvo poručuje Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodavši da iz Republike Srpske nikada neće biti podrške za ono što izvan ustavne materije.

"Ne osnivaju se ministarstva po željama poslanika, nego u skladu s Ustavom zemlje", kaže Majkić. Na konstataciju da i izmjena najvišeg pravnog akta mora odnekud krenuti, odgovara da "nema priča o tome poslije svega što se dešava".

"Samo treba da napravimo novi haos. I ovako je previše nadležnosti koje pripadaju entitetima otišlo na nivo BiH, kamoli da se sad neka nova ministarstva osnivaju", kaže Majkić, dodavši da Republika Srpska dobro vodi ovaj sektor i kako nema potrebe da on bude na nivou države.

Ko je glasao protiv osnivanja ministarstva poljoprivrede BiH?

Kada je u pitanju mogućnost eurointegracija bez krovne institucije iz oblasti poljoprivrede i komunikacija s međunarodnim faktorom, Majkić navodi da postoje precizno definirani mehanizmi kako se do takvih rješenja dolazi, a u koji su uključeni i kantoni i entiteti i bh. institucije.

"Nema nepoznatih stvari, ima samo zlih pokušaja da se učini nešto što je neustavno", zaključuje ona.

Političko ozračje

Delegat Bariša Čolak, dopredsjedavajući Kluba hrvatskog naroda, također je bio protiv, a kaže da bi obje ruke digao za njegovo osnivanje kada bi postojale ikakve šanse da se to desi. Smatra da je takav stav i ostalih njegovih kolega u klubu. Da bi nešto prošlo na državnom nivou, dodaje, moraju se imati u vidu političke prilike i ustavno uređenje.

"Ja sam čovjek koji je odgojen na poljoprivredi i čitava moja obitelj i znam šta to znači. Međutim, očito je da su ovakve inicijative trenutno nerealne i služe u predizborne političke svrhe. Zakonodavno tijelo na razini entiteta bi trebalo donijeti odluku da se izvrši prijenos nadležnosti. Ne treba posebno razumjeti političku situaciju da bi shvatili da to nije moguće", ističe Čolak.

Dijeli mišljenje da ovakve inicijative ne doprinose stabilizaciji. No, istovremeno navodi da bi bilo jednostavnije pa i korisnije kada bi imali krovno ministarstvo, do tada ostaje djelovanje kroz mehanizam koordinacije.

"Kada će to biti moguće i hoćemo li postići konsenzus u tom pravcu ne znam, ja bih volio da ga sutra postignemo. Ako to bude isključivi zahtjev EU, naravno da ćemo to napraviti, što prije to bolje", dodaje Čolak, naglasivši da bi se mnoge stvari jednostavnije rješavale u nekom normalnom političkom ozračju.

Različiti stavovi poljoprivrednika

Podsjetimo, četiri prisutna delegata iz Kluba bošnjačkog naroda podržala su ovu inicijativu, kao i Zlatko Miletić iz hrvatskog, međutim opće većine nije bilo. Kao i politički, podijeljeni su i stavovi udruženja poljoprivrednika. Među prvima su se oglasili iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS navodeći da je riječ o predizbornoj priči predlagača, delegata Denisa Bećirevića, kojeg nikada nisu vidjeli na selu.

"Ne znamo ni koja od postojećih zajedničkih institucija radi dobro i koja je to odličan primjer suživota i da radi u pravom smislu rješavanja potreba nas seljaka. Pa tako i ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH neće donijeti ništa dobro za unapređenje poljoprivrede", navodi se u saopćenju kojeg potpisuje predsjednik ovog udruženja Vladimir Usorac. 

Dodaju kako podržavaju saradnju entitetskih ministarstava poljoprivrede sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te da nije potrebno dalje gomilanje džavnih službenika.

U tom slučaju, ne treba ni udruženje poljoprivrednika na nivou Bosne i Hercegovine, odgovaraju iz Federacije, kolegama u Republici Srpskoj.

"Ako oni nisu za jedinstveno ministarstvo, šta će nam onda udruženje, nema logike. Državno ministarstvo bi čak i bolje došlo njima u RS nego FBiH, jer mi imamo duplo veće poticaje i bolje uređen sistem. Njegovim nepostojanjem gube se stotine miliona KM godišnje iz evropskih fondova i grant sredstava koja bi svima dobro došla", poručuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Podcrtava da je osnivanje krovnog ministarstva neophodno i da se u RS, s obzirom na iskazani stav, ubuduće ne bi trebali buniti zbog malih poticaja. I Seljački savez FBiH podržava osnivanje ovog ministarstva, navodeći kako je ono svima potrebno.

"Prijeko nam je potrebno, kao žednom voda, ali smo isto tako svjesni da ga je u ovakvoj političkoj situaciji nemoguće dobiti", naveli su iz Saveza za Agroklub.

Dakle, većinski stav ipak je da je potrebna jedinstvena institucija koja bi upravljala resorom poljoprivrede. No, realna mogućnost da će se ona osnovati u dogledno vrijeme ne postoji. A, do tada agrar će voditi 73 različite institucije. Kako takav sistem funkcionira, možda najbolje pokazuje podatak da se u državu uvozi više od 80 posto od ukupnih potreba za hranom.