Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Digitalizacija poljoprivrede
  • 25.02.2021. 19:00

Kako bi vidjeli efekte digitalizacije svi moraju dobro odraditi svoju rolu

Kako će izgledati proizvodnja hrane, koje promjene možemo očekivati i planiramo li digitalnu transformaciju hrvatske poljoprivrede - teme su o kojima smo raspravljali na online konferenciji.

Foto: Agroklub
  • 549
  • 58
  • 0

Hoće li roboti zamijeniti poljoprivrednike?, bilo je prvo pitanje postavljeno panelistima na danas održanoj online konferenciji "Digitalna poljoprivreda", koju su organizirali Agroklub i AGRIVI.

"U nekom trenutku sigurno hoće, tome se vesele svi kojima manjka radna snaga, a za misaone robote ćemo ipak pričekati", raspravu je otvorio Matija Žulj, osnivač i direktor tvrtke AGRIVI, globalne agrotehnološke tvrtke. 

Na vrlo posjećenoj konferenciji koja je izazvala zanimljivu raspravu i rezultirala brojnim pitanjima sudionika, Pavle Marić, voditelj prodaje tvrtke Jerković d.o.o., zastupnika za Trimble, tržištnog lidera u primjeni navigacijskih uređaja smatra kako je danas čovjek ipak nezamjenjiv.

No, izv.prof dr.sc. Ivan Plaščak, predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka je podsjetio kako je danas svaki moderni traktor neka vrsta robota. "Ne vidim da su ljudi zbog toga ostali bez posla, samo ih treba usmjeriti kako ih koristiti.

Na ovu se misao, light motiv čitave konferencije, nadovezao i Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja. "Najvažnije je odgojiti poljoprivrednike koji će moći upravljati robotima, dronovima, cjelokupnom digitalnom tehnologijom. Važno je da ljudi budu svjesni da je prioritet proizvoditi što više i što kvalitetniju hranu, tada će biti i više zainteresirani. Roboti će promijeniti poljoprivredu, baš kao što ju je nekada promijenio traktor."

A da su poljoprivrednici sve dublje u digitalizaciji, potvrdio je i Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, zadužen za programiranje i usmjeravanje EU sredstava u novom financijskom razdoblju. 

"Oko 30 posto poljoprivrednih proizvođača danas samostalno podnosi zahtjeve za potporu elektroničkim putem.", rekao je Tušek, a moglo se čuti da će se ove godine inzistirati na korištenju elektroničke poljoprivredne iskaznice. "Želimo da sve bude na jednom mjestu, da kada proizvođač uđe na stranicu Ministarstva, da sve usluge koje koristi budu digitalizirane", planovi su koje otkriva državni tajnik najavivši niz zanimljivih projekata koje planira ova institucija. 

Imam bodove, a što s uređajem?

Podsjetio je na čitav niz natječaja, koji su u planu i u budućem razdoblju, za one proizvođače, posebno mlade. "Kroz Program ruralnog razvoja imamo natječaje za one koji investiraju u digitalne tehnologije. Već kroz mjeru 16 potičemo suradnju između proizvođača, znanstvene zajednice, stručnjaka. Želimo udariti temelje takvog sustava i infrastrukture gdje će pojedinci uz potporu Ministarstva i u suradnji s privatnim sektorom dolaziti do rješenja."

No, da nije sve tako idilično, te da svi moraju sudjelovati naglasili su Plaščak i Dean. 

"Ključno je da u digitalnoj transformaciji svatko odradi svoj dio, svaki sektor za sebe - proizvođači, trgovci poljoprivrednom mehanizacijom, tvrtke koje izrađuju softver, državne institucije kada je riječ o legislativi. Jer, nema svrhe od dodatnih bodova kroz Program ruralnog razvoja kada sami poljoprivrednici nisu upoznati što mogu s uređajem. Oni koji su ga i kupili, da bi dobili bodove, tehnologiju drže negdje u hangaru, ormaru. Treba ih educirati kako bi ih učinkovito mogli primjenjivati", kritičan je profesor Plaščak. 

Značajne uštede

Pitanje je, što želimo postići digitalizacijom, što je cilj? 

Prvi čovjek Belja kaže kako je važno izgraditi digitalni profil našeg proizvođača. "Lijepo je pričati o računalima no od naših 120 traktorista je njih 40 danas s uvjetima za prijevremenu mirovinu. Trebaju nam sustavi koji će biti jednostavni za korištenje. Ne vrijedi samo kupovati opremu i pričati da pratimo trendove jer njih neće pratiti čovjek na terenu", naglašava Dean dodajući kako je ključno da poljoprivrednici znaju kolike uštede mogu ostvariti ovakvim načinom proizvodnje. 

A tu je konkretan bio Marić. "Ako koristite osnovni model navigacije koji vas za 25 hektara košta 10.000 kuna plus PDV, u osnovnom prohodu možete uštedjeti na paleti i pol gnojiva." Na to se nadovezao i profesor Plaščak dodajući kako je jedan od studenata u svom diplomskom radu dokazao kako je uz najosnovniji tip navigacije na jednom hektaru zemljišta moguće uštedjeti 30 posto na inputima.

Na pitanje, zašto se onda više poljoprivrednika ne odlučuje na ovakav način proizvodnje, odgovara Matija Žulj: "Motivacija je ključni moment. Ljudima je teško mijenjati navike i način rada. Mislim da treba motivirati prozvođače, pojasniti da će im ovaj vid proizvodnje olakšati život i uštedjeti novac", naglasio je te zaključio kako u digitalizaciji vidi svjetlu budućnost agrara i da se veseli kolaboraciji. 

Digitalizacija poljoprivrede tema je o kojoj će se tek puno govoriti, jer je riječ o našoj budućnosti.

Budućnosti koju smo počeli graditi već danas.  

Moderatorica, Leticija Hrenković iz Agrokluba, ističe zadovoljstvo velikim interesom i brojnim pitanjima publike proizašlim iz ove rasprave, a posebno visokim ocjenama, koje su sudionici dali za organizaciju događaja (prosječna 4,5 op.a.), temeljenim na anketi provedenoj nakon konferencije. 


Tagovi

Digitalna poljoprivreda Online konferencija Ušteda Pavle Marić Ivan Plaščak Agrivi Matija Žulj Andrej Dean Fortenova grupa Zdravko Tušek


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]