Kako će izgledati poljoprivreda EU idućih deset godina?

Otpornost poljoprivrednog sektora Europske unije bila je na velikoj kušnji u posljednje dvije godine. Pandemija koronavirusa uzrokovala je poremećaje u trgovini i povećanje cijena roba, a onda je ruska invazija na Ukrajinu dovela do još viših cijena inputa i energije. Kao rezultat toga, došlo je do skokovitog rasta cijena hrane, a trgovina je dodatno poremećena.

Tu su i klimatske promjene koje sve češće rezultiraju nepovoljnim i ekstremnim vremenskim prilikama koje utječu na prinos usjeva, bolesti, broj štetnika te izbijanje bolesti kod životinja.

U svjetlu ovih poremećaja, za EU agrar u razdoblju 2022.-32. se prognozira usporavanje rasta u glavnim poljoprivrednim sektorima, stoji u nedavno predstavljenom izvješću o srednjoročnim izgledima.

Očekuje se da će proizvodnja nekih usjeva stagnirati ili lagano opadati, dok se za mlijeko i meso prognozira pad.

Ratarske kulture

Predviđanja pokazuju da će se ukupna površina žitarica u EU neznatno smanjiti na 57,2 milijuna hektara do 2032., potaknuta manjim površinama pod ječmom i kukuruzom. EU će ostati značajan izvoznik pšenice i ječma te uvoznik kukuruza i riže. Potrošnja žitarica za hranu mogla bi se malo povećati (+3,9%), ali kako će se upotreba stočne hrane smanjiti (-6,1%), očekuje se da će ukupna domaća potrošnja u EU ostati stabilna.

Kod uljarica se predviđa proizvodnja od 33,0 milijuna tona, što je povećanje od 2,8 milijuna tona (+9,3%). Razlog je stalno povećanje prinosa. Neto uvoz uljarica i proteinskih usjeva će se smanjiti jer će EU proizvoditi 54,7% više mahunarki i 33,3% više soje.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Usvajanje održivijih poljoprivrednih praksi utjecat će na budući razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda u EU-u. Očekuje se rast udjela alternativnih sustava (za razliku od intenzivnih i konvencionalnih). Budući da se favorizira ekstenzivna poljoprivreda radi rješavanja pitanja okoliša, očekuje se da će se mliječna stada smanjiti i dovesti do pada proizvodnje mlijeka u EU-u za 0,2% godišnje do 2032. Međutim, to neće ugroziti položaj EU-a kao najvećeg svjetskog izvoznika mliječnih proizvoda.

Potrošnja bi mogla ostati relativno stabilna u budućnosti, a rast se očekuje jedino u potrošnji sira. Za obrano mlijeku u prahu će se usporiti jer će trgovinska razmjena slabije rasti zbog sve jače globalne konkurencije. U slučaju punomasnog mlijeka u prahu, mogla bi se smanjiti zbog gubitaka u trgovini, dok bi domaća uporaba mogla ostati relativno stabilna.

Mesne prerađevine

Održivost će igrati sve istaknutiju ulogu na tržištima mesa u EU-u. Proizvodnja ove robe će biti učinkovitija i ekološki prihvatljivija, s porastom organskih i ekstenzivnih sustava. Unatoč ovim kretanjima, očekuje se pad potrošnje mesa u EU (-1,5 kg po stanovniku godišnje), pri čemu će govedina biti posebno pogođena, a svinjetina djelomično zamijenjena mesom peradi. Potonji sektor zapravo je jedini koji se širi u smislu proizvodnje i potrošnje. Ovo proizlazi iz stava da je meso peradi zdravije u usporedbi s drugim vrstama, lakše se priprema, njegova konzumacija nema nikakvih vjerskih ograničenja, a ima i relativno nižu cijenu.

Ukupno stado krava smanjit će se za 2,8 milijuna grla (9,1%), a stanje u zemljama članicama će se razlikovati. Nakon visoke razine u 2022., očekuje se da će cijena govedine ponovno pasti zbog uravnoteženije ponude i potražnje. Što se tiče svinjskog mesa, predviđa se pad proizvodnje za 1 % godišnje, što odgovara 2,2 milijuna tona tijekom desetogodišnjeg razdoblja.

Prelazak na biljnu prehranu mogao bi dovesti do rastuće važnosti proteinskih alternativa mesu, ali se pretpostavlja da oni još uvijek predstavljaju samo vrlo mali tržišni udio.

Učinak na ekologiju

Ovogodišnje izvješće predstavilo je i mogući scenarij potencijalnih ekoloških i gospodarskih učinaka na manji broj stoke u EU. 

Ovakav trend bi doveo do manje proizvodnje svih životinjskih proizvoda, ali i samih usjeva zbog manje potražnje za stočnom hranom (tj. krmno bilje, žitarice i uljarice), dok se uzgoj mahunarki povećava. Sve bi ovo moglo dovesti do općeg rasta potrošačkih i proizvođačke cijene koje bi posebno porasle za svinjsko meso, jaja i govedinu.

S druge strane, taj bi trend mogao smanjiti emisije amonijaka iz poljoprivrede u EU do 11 % i onečišćenje nitratima po hektaru do 12 %. Veća smanjenja (50-60 %) očekuju se u regijama s velikom gustoćom stoke. Očekuje se da će emisije stakleničkih plinova u EU pasti za 2-13,8%, ali niža proizvodnja bi povećala uvoz. Kao rezultat toga, niže emisije u EU bile bi nadoknađene njihovim povećanjem u drugim dijelovima svijeta.

Prehrambena sigurnost

Srednjoročna perspektiva pokazuje da će EU 2032. ostati samodostatna u većini proizvoda te biti sposobna stvarati viškove koji doprinose globalnoj opskrbi hranom, posebno pšenicom i mliječnim proizvodima. Kako stoji u izvješću, ovakva situacija je rezultat kontinuiranih reformi ZPP-a zahvaljujući kojima EU nastavlja opskrbljivati visokokvalitetnom, sigurnom i nutritivno vrijednom hranom hranu kako vlastito, tako stanovništvo cijelog svijeta. No, zbog agroklimatskih i tržišnih uvjeta, ostat će ovisna o uvozu tropskog voća, riže i soje.

Ne očekuje se da će trenutačne rekordno visoke cijene hrane trajno utjecati na udio izdataka kućanstava za prehrambene namirnice budući da će potrošači vjerojatno prilagoditi svoje navike i kupovati osnovno, umjesto da smanje ukupnu potrošnju hrane. Ipak, neće iznenaditi da će gospodarska kriza potencijalno pridonijeti povećanju nejednakosti.

ZPP kao pomoć  

"Kako bismo postigli istinski otporan prehrambeni sustav, moramo se uhvatiti u koštac s problemima koji i dalje utječu na naše poljoprivredne zajednice – poput opadanja broja obiteljskih farmi i sve veće prosječne starosti poljoprivrednika. Ova kretanja, utvrđena u posljednjem popisu poljoprivrede, predstavljaju poziv na buđenje", poručio je povjerenik za poljoprivredu EK, Janusz Wojciechowski u uvodnom govoru prilikom predstavljanja izvješća. 

Manje stoke i mješovitih farmi, poljoprivrednici sve stariji: Što su EU donijele '10-e?

On je uvjeren da ZPP državama članicama pruža snažan skup alata te bolju potporu i pomoć u postizanju održive prehrambene sigurnosti. "Tijekom proteklih nekoliko godina blisko smo surađivali s državama članicama na osmišljavanju snažnih strateških planova. Sada je vrijeme da ih počnemo provoditi", rekao je.