Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Europa 2031
  • 12.12.2021. 07:30

Kako će izgledati poljoprivredna proizvodnja u Europi 2031?

Predviđa se da će proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ostati stabilna, dok se najveće promjene u potrošnji mesa, povrća i voća očekuju zbog promjene navika potrošača.

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 684
  • 73
  • 0

Evropska komisija objavila je 9. decembra 2021. izvještaj o poljoprivrednim predviđanjima Evropske unije za period od 2021. do 2031. godine. 

U njemu je obrađeno tržište mesa i mliječnih proizvoda koje će biti pod utjecajem održivosti, društvenih i zdravstvenih briga u narednoj deceniji, kako u pogledu vrsta proizvodnje tako i obrazaca potrošnje.

Rast će organska proizvodnja mlijeka?

U navedenom periodu proizvodnja mlijeka u EU pružit će održiva rješenja za stočare, klimu i društvo. Fameri će imati koristi od primjene održivih strategija ishrane i boljeg upravljanja stadom, povećat će se pašnjačke površine što će doprinijeti očuvnju biodiverziteta i zdravlja zemljišta.

Predviđeno je da će rast usporiti na 0,5 posto godišnje, dostižući oko 162 miliona tona do 2031., dok će organska rasti. Ova je vrsta mlijeka u 2019. predstavlja 3,5 posto u ukupnoj proizvodnji, a mogla bi dostići 8 posto u 2031.

Pored smanjenog rasta očekuje se da će EU ostati najveći dobavljač u trgovini mliječnim proizvodima. Predviđa se da će rast dva najveća konkurenta EU biti umjeren, s Novim Zelandom od 0,2  i SAD-a sa 1 posto, dok će ova proizvodnja najviše rasti u zemljama u razvoju.

Rast će i ekstenzivan uzgoj (Foto: V. Hudolin)

Svježi mliječni proizvodi EU mogli bi imati koristi od rastućeg izvoza, za koji se očekuje da će dostići 1,8 miliona tona u 2031. Potrošnja EU će nastaviti da pada sporije, na -0,2 posto u poređenju sa -0,5 posto u 2021., zahvaljujući povećanom interesu za diferencirane proizvode (npr. organske). Kao rezultat toga, situacija u EU mogla bi ostati stabilna, s relativno visokim prosjekom od 38,5 miliona tona.

Past će potrošnja mesa? 

Održivost će sa svojim ekološkim, ekonomskim i društvenim ciljevima imati sve značajniju ulogu na tržištima mesa EU, kako za proizvođače tako i za potrošače. Modernizacija, inovativne tehnologije i promjene u poljoprivrednim praksama dovest će do efikasnije i ekološki prihvatljivije proizvodnje. I dalje će izazov za ovaj sektor biti ulaganja. Takođe, potrošači sve više iskazuju zabrinutost oko okoliša i klimatskih promjena šo će dovesti do toga da potrošači obrate dodatnu pažnju na proces proizvodnje i porijeklo proizvoda, a doće i do promjena navika onih koji će da traže zdravije artikle.

Predviđa se da će potrošnja mesa u EU po glavi stanovnika pasti sa 69,8 kg u 2018. na 67 kg do 2031. godine.

Stada krava će se smanjiti za 7 posto (manje od 2,1 milion grla), što će dovesti do pada bruto proizvodnja goveđeg mesa za 0,6 miliona tona (-8%). Što se tiče potrošnje u EU, nastavit će svoj trend pada između 2021. i 2031., sa 10,6 na 9,7 kg po glavi stanovnika.

Kada je riječ o svinjskom mesu, stanje ostaje neizvjesno, posebno zbog problema vezanih za afričku svinjsku kugu. Promjene u navikama potrošača u pogledu zdravlja, okoliša i društvenih briga trebale bi negativno uticati na potrošnju ove vrste proizvoda u EU, za koju se predviđa da će se smanjiti za 0,5 posto godišnje, sa 32,5 kg u 2021. na 31 kg per capita 2031.

U peradarstvu bi rast potrošnje mogao usporiti, sa 2 posto godišnje u periodu 2011-2021. na 0,6 posto u 2021-2031. Ova vrsta mesa bi mogla biti percepirana kao zdravija u odnosu na druge vrste, kako zbog veće praktičnosti u pripremi tako i zbog odsustva vjerskih ograničenja u njenoj konzumaciji. Očekuje se da će proizvodnja u EU nastaviti da raste za 0,4 posto godišnje, dostižući 14 miliona tona 2031. godine.

Za ovčje će ona biti u blagom porastu za 0,3 posto godišnje u desetogodišnjem periodu, a u 2031. bi mogla doseći 660.000 tona, a time i potrošnja po glavi stanovnika koja bi za deset godina mogla iznositi 1,4 kg.

Rast će proizvodnja proteinskih usjeva

Očekuje se da će proizvodnja žitarica opasti zbog manje potražnje za stočnom hranom, dok će ona za proteinske usjeve značajno rasti, zahvaljujući njihovim ekološkim prednostima.

Ukupna iskorištena poljoprivredna površina (UAA) će blago pasti tokom navedenog perioda, na 160,5 miliona hektara u 2031. godine, a predviđa se da će se šumske površine nastaviti povećavati i premašiti poljoprivredne 2031. godine, dostižući 161,4 miliona hektara, zahvaljujući ulozi koju imaju u klimatskim izazovima.

Proteinski usjevi su sve traženiji (Depositphotos/paulmaguire)

Pad površine pod žitaricama od 2,8 posto u EU, u poređenju sa 2021. godinom, u kombinaciji sa smanjenjem prinosa, dovešće do smanjenja proizvodnje. Očekuje se smanjenje na 276 miliona tona u 2031. (-2,5% u odnosu na 2021.). Istovremeno će se potrošnja smanjiti za 2,7 posto, na 254,8 miliona tona, podstaknuta padom upotrebe stočne hrane. Što se tiče trgovine, očekuje se da će EU ostati konkurentna, ali će se suočiti sa jakom konkurencijom koja će dovesti do smanjenja tržišnih udjela.

Voće i povrće

Poljoprivredni izgledi EU 2021-31 predviđaju da će klimatske promjene biti izazov za maslinovo ulje i vino, dok se potražnja za voćem i povrćem prilagođava zdravstvenim problemima stanovništva.

Proizvodnja maslinovog ulja mogla bi dostići 2,5 miliona tona do 2031. godine, što je povećanje od 22 posto u odnosu na 2020. godinu. Značaj izvoza će rasti s povećanjem produktivnosti, sa 35 u 2020. na 44 posto u 2031. Što se tiče potrošnje, očekuje se da će rast pokretati zemlje koje nisu proizvođači, a predstavljat će 21 posto potrošnje u 2020. i 32 posto u 2031. godini.

Proizvodnja vina će opasti za 0,3 posto godišnje, što će rezultirati 148 miliona hektolitara u 2031. Predviđa se da će potrošnja dostići 22 litre po glavi stanovnika 2031. godine, što je smanjenje od 0,4 litra u odnosu na 2020.

Do 2031. proizvodnja svježeg paradajza treba da se smanji za 0,4 posto godišnje i dostiže 6,3 miliona tona. Ovaj pad je uglavnom uzrokovan snažnim padom uzgoja zimi u Španiji i prelaskom na paradajz manje veličine, koji ima veću dodanu vrijednost. Očekuje se da će potrošnja svježeg po glavi stanovnika u EU ostati stabilna, na 15 kg 2031. Slično tome, potrošnja onoga za preradu također će biti stabilna, 18 kg per capita. 

Što se tiče jabuka, stanje bi trebalo ostati stabilno do 2031. godine, a proizvodnja će iznositi 11,1 milion tona. Ovo je rezultat smanjenja površina pod uzgojem kompenziranih povećanjem prinosa zahvaljujući korištenju novih sorti i poboljšanom agronomskom upravljanju. Očekuje se da će se potrošnja svježih po glavi stanovnika povećati na 15 kg (porast od 0,6% godišnje).

EU vijeće usvojilo Zajedničku poljoprivrednu politiku

U izjavi na ovogodišnjoj konferenciji o predviđanju poljoprivrede u EU Janusz Wojciechowski, povjerenik Evropske komisije za poljoprivredu podsjetio na usvojenu Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju kaže da će postaviti nove standarde za životnu sredinu. "To će poljoprivredu učiniti održivijom i pomoći našim farmerima da savladaju izazove koji su pred nama. Komisija je zadovoljna postignutim političkim kompromisom, a posebno time da je tokom pandemije Covida naš poljoprivredno-prehrambeni sistem u EU radio i funkcionisao kao odgovor na krizu", zaključio je. 

Izvještaj o poljoprivrednim predviđanjima možete preuzeti u dokumentu ispod teksta.


Dokumenti


Tagovi

Evropska komisija Janusz Wojciechowski Mlijeko Meso Žitarice Voće Povrće


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete