Tržište trpi značajne promjene. Veliki je pritisak na trgovanje sirovinama za stočnu hranu
Sukob u Ukrajini ima uticaja na sve sektore poljoprivrede, a izuzetak nije proizvodnja svinja. Francuski institut za svinjsko meso i uzgoj svinja IFIP izradio je analizu kako bi predvidio šta u budućnosti očekuje ovaj sektor.
Ističu kako je pritisak na tržišta sirovina za stočnu hranu velik što će imati efekat na ovaj sektor. Trgovina svinjskim proizvodima EU s Ukrajinom je ograničena, dok je ona s Rusijom prestala 2014. kao rezultat afričke svinjske kuge (ASK) i prvog ekonomskog embarga. Ulazak u novu diplomatsku i ekonomsku eru mogao bi ojačati izvoz ovog mesa i pšenice iz Rusije u Aziju, a posebno u Kinu, pogoršavajući konkurenciju u ovoj oblasti za evropske i američke izvoznike.
Kako smo već pisali, glavni izvoznici pšenice i kukuruza su Rusija i Ukrajina, a sukob će imati veliki uticaj na ovo tržište i zalihe stočne hrane. Predviđa se da će uvoznici ruske pšenice i ukrajinskog kukuruza naći druge izvore snabdijevanja kao što su Argentina i SAD dok bi s druge strane mogla ojačati kinesko-ruska suradnja.
U analizi se navodi da će doći do prekida ukrajinske proizvodnje svinjetine što će se odmah odraziti na evropsko tržište. Naime, ta je zemlja prošle godine proizvela skoro 750.000 tona. No, i ondje su farme posljednjih godina pogođene ASK-om.
EU godišnje izvozi u Ukrajinu oko 93.000 tona svinjskog mesa i nusproizvoda. Kako pišu u IFIP-u, ta je zemlja tržište u kojem završavaju viškovi EU svinjetine. Prava poteškoća bi mogla nastati za poljske izvoznike koji izvezu 55.300 tona ovog mesa. Također, i azijska potražnja slabi.
Prošle godine je prodaja u Ukrajini porasla za skoro 16 posto. No, sada se očekuje pad uvoza žive stoke, posebno priplodnih grla. U 2021. uvezeno ih je 6.200 u vrijednosti od 4,9 miliona eura.
Zbog kontinuirane prisutnosti ASK-a ova je proizvodnja usporena u Rusiji. Rast u 2021. je bio 2,5 posto. Dugoročna strategija zemlje je da nastavi ovaj trend i postane svjetski igrač u tom sektoru. Prije dvije godine je zemlja dostigla suficit u proizvodnji svinjetine i počela da izvozi.
Gubitak tržišta u Ukrajini i Bjelorusiji, kao i u Evropi, Rusi će najvjerovatnije nadomjestiti osvajanjem azijskog, posebno jer su i troškovi transporta manji u odnosu na onaj prema EU članicama. U 2021. izvoz je iznosio 250.000 tona svinjskog mesa i proizvoda od njega. Glavna tržišta su bila Ukrajina, Bjelorusija, Vijetnam, Kazahstan i Hong Kong.
Dugi niz godina Rusija je bila glavni partner Evropske unije u tom sektoru, sve do uvođenja embarga. Poslije toga uvozile su se minimalne količine svinjskog mesa i nusproizvoda (14.700 tona), a na EU otpada samo 10 posto njenih zaliha. Od embarga protiv Rusije ostao je mali dio trgovine živim životinjama.
Još 2017. godine Rusija je iz zdravstvenih razloga zabranila uvoz svinjskog i goveđeg mesa iz Brazila. Embargo je djelimično ukinut u decembru 2021., a ta je zemlja ponovo otvorila kvotu od 100.000 tona za brazilsko meso.
Do sada brazilska vlada nije direktno osudila ruske napade. Ministar vanjskih poslova pozvao na obustavu neprijateljstava protiv Ukrajine. Predviđa se da bi taj politički stav mogao imati uticaja na međusobne odnose ove dvije zemlje. Zbog suficita ovog mesa u Rusiji i pada rublje očekuje se manja potražnja i uvoz iz Brazila.
Konfliktom će najviše biti pogođene kompanije iz Evrope koje se bave genetikom, jer je trgovina priplodnim stokom u Ukrajinu i Rusiju iznosila 13,7 miliona eura godišnje. Tenzije između Rusije i Zapada i zaoštravanje veza s Azijom mogle bi favorizovati ruski izvoz žitarica i svinjetine.
Direktni efekti sukoba su ograničeni za većinu velikih međunarodnih izvoznika, s obzirom na to da Ukrajina i Rusija relativno malo učestvuju u međunarodnoj trgovini ovim proizvodima.
Tagovi
Autorica
