Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Neprilike na tavanu
  • 22.07.2022. 07:30

Kako otjerati šišmiše s tavana?

Najveća opasnost je njihov izmet koji je štetan za zdravlje ljudi, ali sadrži i tvari koje oštećuju građevinu i čine je nestabilnom.

Foto: Depositphotos/smontgom65
  • 5.927
  • 143
  • 0

Šišmiši su izuzetno korisne životinje i naši saveznici, posebno u poljoprivredi. Jedna životinja tijekom noći može pojesti oko 3.000 kukaca i tako držati njihovu brojnost pod kontrolom. Bez njih bi nam vrlo brzo postalo nemoguće normalno funkcionirati, jer bi došlo do prenamnoženja raznih vrsta insekata.

Često ih možemo naći na tavanima napuštenih objekata, ambara, šupa, ali i kuća. Ne trebate se bojati, jer nisu agresivni.

Problem su fekalije

U većini slučajeva ne treba ih dirati, ali kada se nasele u tavan kuće, kao što je to slučaj s jednom našom čitateljicom, to može predstavljati problem. Njihove fekalije i otpad mogu izazvati veliku štetu. Osim zdravstvenih tegoba, nagrizaju materijale od kojih su izgrađeni tavan i krov i oni ubrzano propadaju. Tako se ugrožava građevinska stabilnost objekta.

Ovisno od brojnosti kolonije, količine otpada mogu biti impresivne. Zbog toga je važno da pristupite njihovom uklanjanju čim primijetite da su se nastanili.

Ne uništavajte kolonije

Prije nego što krenete u posao izbacivanja neželjenih gostiju morate se pripremiti. Prvi korak je da vidite gdje ulaze, odnosno izlaze. Zatim je neophodno da utvrdite o kojoj vrsti se radi, jer ćete znati kada imaju mlade. Neće lako napustiti lokaciju ako mladi ostanu zarobljeni u unutrašnjosti. To je obično ljetni period, ali za precizno određivanje pitajte stručnjake. Ako se odlučite zatvoriti sve ulaze, odnosno izlaze, mladi šišmiši će ostati zarobljeni i uginuti.

To je velika šteta za ove životinje, ali i problem za vas. Naime, važno je znati da su u Hrvatskoj do sada zabilježene 34 vrste, a zaštićeni su u sklopu Direktive o staništima koja je prenesena u nacionalni Zakon o zaštiti prirode te se na njih primjenjuje Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama.

Potpuno su bezopasni (Foto: Depositphotos/CreativeNature)

Kada ste se uvjerili da nema mladih, zatvorite sve moguće otvore na tavanu, posebno dimnjake i ventilacijske otvore. Zatvaranje obavite kada izlete. Najbolje bi bilo da na jednom mjestu postavite posebnu cijev koja omogućava izlazak jedinkama koje su ostale u unutrašnjosti. Za dva do tri dana sve preostale će izaći. To su male životinje i zbog toga zatvorite sve moguće otvore na krovu, ventilaciji, prozorima.

Očekujte da će kružiti oko objekta u potrazi za najmanjim otvorom u želji da uđu unutra. Odlaze tek kada pronađu novo mjesto pogodno za naseljavanje. Možete im ponuditi kućice u koje se naseljavaju, jer će vas štititi od insekata. Postavite ih dalje od objekata.

Kućica za šišmiše u vinogradu (Foto: Facebook/BodegasEnguera)

Kada odustanu na vama je da sve dobro očistite. Prilikom čišćenja dobro se zaštitite. Bit će vam neophodni zaštitno odijelo, duboka obuća, gumene rukavice, maska. Najbolje da kupite masku za astmatičare ili s filterima, jer obične vam ne mogu pružiti odgovarajuću zaštitu. Temeljito sve očistite i dezinficirajte ili još bolje angažirajte profesionalce da to urade.

Hrana, buka i mirisi

Na neku lokaciju će ih privući obilje hrane. Što je više kukaca, to je veća mogućnost da se nasele.

Kako bi ih spriječili, objesite predmete koji su vidljivi i stvaraju buku, kao što su razni zvončići, vjetrenjače, trake koje šuškaju ili trake od aluminijske folije, sjajne balone i stare CD-ove. Koriste se i ultrazvučni uređaji.

Šišmiši čuvaju vinograde od grožđanog moljca

Od mirisa ne vole cimet, eukaliptus, naftalin, ali ni jako osvjetljenje.


Tagovi

Slijepi miševi Šišmiši Šišmiši na tavanu Fekalije šišmiša Kolonija


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.