Kako se formira cijena proizvoda?

Početni kapital, trud, rad, posvećenost nerijetko budu veći od finalnih rezultata i zarade. Da bi proizvodnja bila zaista isplativa, cijena proizvoda mora nadoknaditi sve što je poljoprivrednik uložio i pored toga obezbijediti dodatni prihod. Veliku ulogu u formiranju cijene igra i sama potražnja, ali uticaj može imati i sam uzgajivač.

Podrobnom analizom prije ulaska u posao i detaljnim biznis planom, može svoj urod naplatiti realno.

Pada interes i cijena za prošlogodišnji urod na crnomorskom tržištu žitarica

Cijenu ne određuju samo potrebe tržišta, već i kvalitet i prinos. Da bi se mogao prodati tako da se i zaradi, vrlo je važno biti prije svega racionalan pri pokretanju posla.

"Prvo treba sagledati da li je zemljište odgovarajuće, konsultovati se sa stručnjacima i po pitanju toga, ali i na koji način bi trebalo uzgajati tu vrstu, obezbjediti odgovarajuću mehanizaciju, sagledati koliko treba odvojiti i za ostale troškove. Sve to utiče na finalnu cijenu", smatra agroekonomista Vladan Jeremić.

Sumu koja je ostala posmatraju kao dobit, ali to je pogrešno!

Međutim, ukazuje, jedan od ključnih problema domaćih poljoprivrednika je što ne uračunavaju svoj rad pa na kraju ne mogu ni na pravi način uvidjeti koliko su zaradili, uložili i koliko bi trebalo da, kroz proizvod, naplate svoj trud.

"Trošak radne snage je kao i svaki drugi, mada mnogi to ne vide kao izdatak. Sumu koja im je ostala posmatraju kao dobit, ali to je pogrešno. Ako ste uložili 10.000 evra i to sami radite i uspijete na godišnjem nivou napraviti razliku od 6.000 evra koje čisto ostaju plus 2.000 do 3.000 evra za amortizaciju, možete smatrati da to ima smisla."

Primjer borovnice

Grana voćarstva koja sve više uzima maha na ovim prostorima je borovnica. Iako predstavlja veliku investiciju, u kasnijoj fazi eksploatacije i berbe daje visoke prihode po jedinici površine. To je i ključni razlog zbog kojeg se voćari odlučuju za ovu vrstu.

Šta je sve potrebno za uspješan uzgoj borovnice?

"Bitno je razmotriti da li domaće tržište traži taj proizvod i da li ima potencijala za izvoz. Dakle, u ovom slučaju, isplativost je zagarantovana. Neki se odlučuju za gajenje u bankovima za šta moraju izdvojiti oko 40.000 evra po hektaru dok ima i onih koji pristupaju skupljem sistemu, uzgoju u saksijama, koji zahtjeva oko 60.000 evra. Dobro je što je ovo voće sve interesantnije potrošačima, tako da omogućava postizanje visokih prihoda", napominje Jeremić.

Takođe, važno je proučiti koliko je vremena potrebno da prihodi nadmaše rashode.

"Kod borovnice je to neki period od treće do četvrte godine, do tog momenta su ulaganja, uključujući i investiciona i samu amortizaciju i troškove održavanja, veća od dobitka. Nakon toga ulazi se u ostvarivanje pozitivnog finansijskog rezultata. I u drugim oblastima agrara to se mora uzeti u obzir."

Uzeti u obzir i variranje cijene

Osim toga, proizvođač mora znati da li cijena varira i u kom momentu. Kada je borovnica u pitanju, povezana je sa periodom sazrijevanja te rani sortimenti koji stižu početkom juna, ponekad i krajem maja, ostvaruju vrijednost od šest do sedam evra po kilogramu dok do kraja šestog mjeseca ona padne na tri do četiri evra.

Proizvodnja karfiola sve privlačnija povrtarima, uprkos variranju cijene

"U prvom slučaju je veoma mala ponuda i gotovo da ovog voća tada nema na evropskom tržištu, tako da oni koji je uberu u prvim danima imaju višestruku dobit. Na jednom hektaru, koji ostvari između 15 i 20 tona, u punom rodu mogla bi dostignuti vrijednost i do 100.000 evra kada bi cijeli urod bio plasiran po toj cijeni. Što se tiče rentabilnosti, cifra koja bi pokrila realne rashode u punom rodu bi bila u nivou od jedan i po do dva evra. Sve što je iznad toga je čista zarada i zbog toga borovnica jeste jako primamljiva i interesantna", naglašava ovaj agroekonomista.

Iskoristiti momenat prodaje

Uticaj ima i konkurencija, a u ovom slučaju to je Poljska koja ima znatno veće površine pod ovim usjevom.

"Do tih cjenovnih kolebanja dolazi i zbog toga što krajem juna, početkom jula počinje sazrijevati poljska borovnica, a ona daleko lakše pronalazi put do kupaca u Evropi. Zbog toga, koja god da je proizvodnja u pitanju, ne smijemo zanemariti i konkurente i trebalo bi iskoristiti najbolji trenutak za prodaju plodova."

Koraci do prave cijene

Cijena zavisi i od kvaliteta samih borovnica. Sistem uzgoja, tehnologija, agrotehničke, pomotehničke mjere, način berbe, čuvanje i skladištenje, pakovanje, dizajn, doprinose finalnoj cijeni.

"Troškovi materijala, đubrivo, sredstva za zaštitu, gorivo i maziva za mašinu za jedan hektar pod borovnicom iznose od dve do tri hiljade evra. Traktor, atomizeri, sredstva za košenje, zatim tarup, koštaju između 15.000 i 20.000 evra. Povraćaj tog novca ostvarujemo nakon četiri do pet godina i uprkos velikoj investiciji, prihod je sve veći, čak i duplo. Prednost je što amortizacija nije skupa jer ovo voće daje rod 40 godina i to je i čini konkurentnom", navodi Jeremić.

Aronija - zablude i istine o isplativosti njene proizvodnje

Nerealna cijena, dakle, napominje sagovornik Agrokluba, često je rezultat loše i neprecizno isplanirane proizvodnje.

"Problem naše poljoprivrede je sistemskog karaktera. Treba prije svega izvršiti rejonizaciju. Svakako i tržište diktira cijenu, ali ukoliko ratar, povrtar, voćar, prethodno analizira šta potrošači žele, koliko su spremni platiti i prvenstveno da li na određenom zemljištu taj plod može formirati visok prinos i kvalitet, može očekivati i dobru cijenu i zaradu koja će nadoknaditi sve uloženo", zaključuje naš sagovornik.