Kako stoje cijene žitarica na svjetskim tržištima?

Cijene pšenice su u posljednje vrijeme nešto stabilnije iako se nastavlja neizvjesnost oko dogovora o izvozu žitarica iz crnomorskih luka. Američki mediji daju dodatne argumente za stabilnost prvenstveno na tržištu pšenice. Očekuje se da bi trenutna situacija mogla za sada spriječiti daljnji pad cijena na tržištu budućnosnica.

Svjetska bilanca ove žitarice je pokazala deficit između proizvodnje i potrošnje u posljednje dvije sezone, a prema trenutnim procjenama 2023. možemo očekivati umjeren suficit.

Objavljeni rani izgledi za proizvodnju pšenice 2023.

Nastavljen je uvoz jeftinog žita u Europu. Iz Ukrajine je uvezeno 2,86 milijuna tona što je pola od ukupne količine koja je dospjela na europsko tržište.

Za njom slijedi Australija sa 2,3 mil. i udjelom od 41,2 posto. Očekuje se da će ona uskoro povećati svoj udio i biti prva izvoznica žitarica.

Kako stoje cijene? 

Cijena pšenice za svibanjski ugovor je u petak na pariškom MATIF-u startala s iznosom 268,50 eura/t i nastavila padati na 266,50 €/t, dok je za rujanski bila 266 €/t, koji je pokazao blaži pad. Za tonu kukuruza je u četvrtak trebalo izdvojiti 264 eura, a u petak je blago pala na 263,25 €/t.

Cijena uljane repice je i dalje u padu. U četvrtak je iznosila 472, 25 €/t, a u petak pala na 471,75 €/t. Tome doprinosi i snažan uvoz iz Ukrajine. Od početka sezone do 12. ožujka EU je uvezla 5,7 milijuna tona te uljarice, što je 1,5 puta više nego u istom razdoblju prethodne sezone.

Trend pada se događa i na čikaškom CBoT-u. Cijena pšenice je 242 €/t, dok je za kukuruz imala blaži rast i iznosila 234,71 €/t. Za tonu soje je trebalo izdvojiti 516,37 €/t. Uvoz soje je smanjen i sada iznosi 7,7 mil. t. Od toga je najveći uvoz bio iz SAD-a 3,9 mil. t i Brazila od 2 mil. t.