Keran: Hibridi za intenzivnu proizvodnju, stara sjemena za turiste

Analizu tla je ključna prije nego se odlučimo za sjetvu ili podizanje nasada. Treba znati da se ona višestruko isplati, jer u poljoprivrednom uzgoju, na osnovu podataka dobijenih analizom, pravilnom primjenom gnojiva ostvaruju se nočvane uštede, povećanje prinosa, a samim time i veća dobit.

Kada se ona vrši, kakva su generalno naša tla te na koje kulture trebamo usmjeriti proizvodnju razgovarali smo sa prof. dr. Husejinom Keranom, s Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 

Koliko često je neophodno raditi analizu zemljišta? 

Fizičko-hemijska analiza tla se može podijeliti na osnovnu i proširenu analizu, osnovna bi trebala da se radi jednom godišnje, gdje se utvrđuju pH vrijednosti, sadržaj humusa, sadržaj azota, fosfora i kalija, a proširena rjeđe što zavisi od kultura koje se trebaju uzgajati. 

Kako se uzima uzorak zemljišta za analizu?

Vrlo je važno napomenuti da je analiza tla dobra osnova za odabir nutrijenata tj. đubriva koje je potrebno unositi u tlo prema preporukama agronoma. 

Plastenička proizvodnja ima dobre šanse

Ako znamo da je u BiH od 500.000 do 600.000 hektara neiskorištenih obradivih površina, prema Vašem mišljenju, koja je to kultura čijem bi uzgoju pogodovala ovdašnja tla?

U BiH ima dosta neobrađenih površina, a koje su obradive, i koje bi se u svakom slučaju mogle iskoristiti za uzgoj određenih kultura što zavisi od klime, sastava tla, uslova nadvodnjavanja i drugih faktora. 

Posebno treba naglasiti da plastenička proizvodnja ima dobre šanse u BiH i da u tom smjeru treba praviti strategije. Bosna i Hercegovina ima dobre potencijale za proizvodnju određenih povrtlarskih kultura kao što je krastavac, krompir, te voćarskih kultura, kao što su šljiva, jabuka, jagoda, malina,... gdje se opet trebaju uzeti u obzir uslovi klime, sastava tla i drugih agrotehničkih mjera tokom proizvodnje i naravno praviti strategije u tom smjeru.

Kvalitet pšenice

Proizvodnja žita u BiH je na veoma niskom nivou, uveliko ovisimo od uvoza, iako su parcele usitnjene, činjenica je da ni s njih ratari često ne mogu prodati prinose. Je li naša pšenica lošija od uvozne? 

Proizvodnja žitarica u BiH je zaista na niskom nivou čemu doprinosi dosta faktora, kao što su usitnjenost parcela, niski podsticaji, cijena uvozne pšenice, pri čemu treba imati u vidu da je pšenica berzanska roba i da se cijena formira na globalnom nivou, te da su Srbija i Mađarska, mnogo veći proizvođači pšenice i na taj način mogu da budu konkurentniji od domaćih proizvođača. 

Prof. dr. Hamdija Čivić: Država mora stati iza poljoprivrednika, kompletan sektor u krizi

Kvalitet pšenice, gdje naša pšenica ne mora biti lošija od uvozne, zavisi od klimatskih faktora, odnosno suše ili kiše, što ga u najvećoj mjeri i određuje odnosno fizičko - hemijska svojstva pšenice.

Hibridi nemaju alternativu

Često se vodi polemika između upotrebe domaćeg (starog) sjemena i hibrida, kada je riječ o ratarskim kulturama, čemu dajte prednost i zašto?

Kada govorimo o ratarskim kulturama, odnosno upotrebi domaćeg (starog) sjemena odnosno hibrida, sve zavisi koja je namjena proizvoda. Ako se radi o intenzivnoj proizvodnji onda hibridi nemaju alternativu, jer se tu očekuju visoki prinosi.

Hibridi kukuruza u sušnoj godini dali oko 10 tona zrna po hektaru

Ukoliko želimo da ponudimo tržištu nešto tradicionalno, na primjer turistima, onda se proizvodnja treba fokusirati na staro tradicionalno sjeme.