Klaster nije trka na sto metara nego maraton

Cilj klastera kao oblika udruživanja je povećanje konkurentnosti u žestokoj borbi protiv globalnih igrača. Mali i srednji gospodarski subjekti koji nisu dovoljno jaki ili tržišno prepoznatljivi moraju udruživanjem ojačati svoju pregovaračku poziciju i svoju tržišnu vidljivost. No, udruživanje nije samo proces rezerviran za mala i srednja poduzeća - u njemu sudjeluju i veliki igrači i globalne kompanije kako bi što spremnije dočekale sve oštriju tržišnu borbu i osigurale svoj opstanak.

Mnogo je različitih definicija klastera, međutim, najvažniji je njegov sadržaj. Prema nekim podacima, u Hrvatskoj postoji šezdesetak klastera. Mnogi se nazivaju klasterom, ali u svom sadržaju su plitko povezani ili horizontalno ili vertikalno. Puni sadržaj klastera podrazumijeva i horizontalnu, i vertikalnu, ali i dijagonalnu povezanost. To znači da mora postojati i sprega sa znanošću, a ne samo s istorodnim poduzećima. Poanta klastera je, dakle, upravo u raznorodnosti i povezanosti s inovacijama, razvojem i znanošću; ako to postignemo, tada imamo klaster u njegovu suštinskom značenju. Uostalom, mi klaster prevodimo kao grozd i kada ga pogledamo, on zaista ima tu višestruku povezanost.

Međutim, članicama klastera mora biti jasno da svoje dnevne probleme neće i ne mogu rješavati članstvom u klasteru. Klaster nije trka na sto metara. Klaster je maraton. Klaster može i treba pomoći u restrukturiranju i inoviranju, u pozicioniranju tvrtke kako bi postala spremnija za globalnu utakmicu koja slijedi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Shvaćajući značaj znanosti u ukupnom razvoju, Klaster poljomehanizacije ima ugovore s osječkim Ekonomskim fakultetom, sa Zavodom za mehanizaciju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, s Tehnologijskim razvojnim centrom, a uskoro očekujemo da nam se pridruži i Poljoprivredni fakultet iz Zagreba. Poanta je u tome da mi sada moramo tražiti svoje sudjelovanje u strukturnim fondovima i projektima koji dolaze tek punopravnim članstvom u EU-u. U tom smislu je dobrodošla i nedavno donesena Strategija klasterizacije RH, što predstavlja preduvjet određenih radnji u kojima ćemo u budućnosti kao klasteri moći bolje participirati.

Ovaj klaster je pokrenut potkraj 2007., a do 2009. sve smo članice uspjeli povezati i umrežiti. Tako je i nastao Klaster poljomehanizacije s osam članica osnivača i 15 pridruženih članica. Od početka prošle godine intenzivno smo radili ne projektu internacionalizacije tržišta, a do rezultata svih tih aktivnosti došlo je potkraj travnja ove godine kada smo potpisali šest vrijednih ugovora o izvozu proizvoda članica Klastera u Maroko. Ukupna vrijednost tih ugovora je oko tri milijuna eura.

Rezultati postignuti u Maroku pokazuju da se sinergijskim učinkom i zajedništvom može nešto napraviti. Pritom valja istaknuti kako tek slijedi ulazak u najznačajnije razdoblje, a to je razdoblje postprodaje. Potpisivanjem ugovora otvorena su vrata, ali posao još nije obavljen. On će biti dobro obavljen ako isporučimo kvalitetnu robu, ako osiguramo opskrbu rezervnim dijelovima i servis, ako budemo u jamstvenom roku pravodobno i valjano rješavali reklamacije... U tom smislu, dohodak se seli iz prodaje u postprodaju, a to je dugoročni proces. Tu se mjeri zadovoljstvo kupca. Stoga otvorena vrata želimo dugoročno zadržati otvorenima. I to ne samo u Maroku i mogućem širem afričkom tržištu, nego planiramo osvojiti i druga značajna inozemna tržišta.

Autor: Željko Erkapić