Debata u Parlamentu se fokusirala na moguće strategije prilagođavanja sve češćim vrelim talasima, suši, ali i štetočinama na usjevima
Na nedavno održanoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu italijanski zastupnici su u toku razgovora s povjerenikom EU za inovacije i međuinstitucionalne odnose, Marošem Šefčovičem izrazili svoju podršku genetski modifikovanim usjevima, izvještava Euractiv.
Debata je imala u fokusu moguće strategije prilagođavanja klimatskim promjenama, prvenstveno na toplotne talase i sušu koji postaju sve češći, a njihov uticaj sve razorniji.
Vreli talas koji pogađa Italiju donio je mnogo problema. Osim manjka vlage u zemljištu, nema vode za navodnjavanje, a proglašeno je i vanredno stanje u pet regija.
U pet italijanskih regija proglašeno vanredno stanje zbog suše
Rijeka Po je na rekordno niskom nivou, a more prodire duboko u kopno. U mnogim opštinama se od građana zahtijeva da racionalizuju potrošnju.
"Evropa će morati da bude u stanju da se osim hitnih, pozabavi i ovim mjerama", rekao je italijanski poslanik Antonio Tajani. Zatražio je dugoročni plan koji bi garantovao snabdijevanje vodom i liberalizaciju upotrebe novih tehnologija tzv. potpomognute evolucije tako što će ih odvojiti od GMO pravila. To uključuje nove tehnike uzgoja biljaka (New Plant Breeding Techniques - NPBT), koje predstavljaju genetski inženjering kako bi se poboljšale osobine biljaka poput otpornosti na sušu i štetočine.
U Italiji GMO i nove tehnike uzgoja vide kao moguće rješenje na probleme koji su rezultat klimatskih promjena. Nedavno je Stefano Patuanelli, ministar poljoprivrede, hrane i šumarstva, pozvao na ukidanje zabrane upotrebe GMO-a za stočnu hranu zbog nestašice na italijanskom tržištu. Zastupnici su istakli potrebu za usjevima koji su otporni na sušu.
Povjerenik Šefrovič je potvrdio namjeru Komisije da tokom vanrednih situacija radi zajedno sa državama članicama. Rekao je da Evropa mora djelovati kada su u pitanju prilagođavanja klimi, smanjenje rizika od katastrofa i spremnosti na njih. Istakao je potrebu za boljim upravljanjem vodom i zemljištem.
EK je istakla i potencijal novih genomskih tehnika NGT koje mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva Zelenog dogovora, a koji uključuje ciljeve smanjenja upotrebe i rizika od pesticida za polovinu. Očekuje se rastuća digitalizacija u poljoprivredi koja bi uz bioinformatiku i genomiku biljaka smanjila upotrebu pesticida i đubriva.
Tagovi
Autorica
