Koliko dugo će biti hrane na policama?

Zemlja posljednjih mjesec dana drugačije vibrira, a znanstvenici bilježe pad seizmičkog šuma i vibracije u kori planeta. Veliki broj gradova je u svojevrsnoj karanteni. Cestovni promet je znatno smanjen, pojedine tvornice su prazne, cijene nafte su drastično pale, a rafinerije, terminali i drugi skladišni prostori dostižu maksimalan kapacitet. 

Istovremeno, Svjetska je banka pozvala članice G20 da se suzdrže od nametanja novih izvoznih ograničenja na robu kao što su medicinske zalihe i hrana dok se svijet bori protiv razorne pandemije koronavirusa. 

Odlazak u kupovinu ne odaje naslutiti kako nečega nedostaje. Čak se i kvasac vratio na police. Zaliha zasigurno ima, no što kada ih nestane? Hoće li se police puniti jednakom brzinom kao ranije? 

Pad potražnje ruši cijene

Mjere blokada i veće kontrole na granicama, nedostatak radne snage u poljoprivredi neke su od činjenica koje nam daju razloga za brigu. Ova vrsta pritiska mogla bi natjerati političare, ali i proizvođače da preispitaju svoje odluke te nalaze drugačija rješenja. 

"Sva naša hrana stiže u skladišta - s kašnjenjem - ali stiže onamo", rekao je za Politico Bart Vandewaetere, potpredsjednik za odnose s vladom u Nestléu, najvećoj svjetskoj prehrambenoj kompaniji.

No, kada se radi o voću, povrću, mliječnim proizvodima, stvari baš ne stoje tako. Podsjetimo se samo problema s izvozom mlijeka iz Slovenije u Italiju. Ili teme nedostatka radne snage kojega već sada imaju Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, a jagode ne čekaju s dozrijevanjem, šparoge s izrastanjem i sve drugo o čemu odlučuje Priroda. 

Mnogi kupci, barem oni koji su uspjeli zadržati svoje poslove uslijed ove pandemije, više ne pitaju za cijene. Njih zanima hoće li robe biti na policama. 

Sektor maloprodaje trenutno ne bilježi veliki pad potražnje što se ne može reći za hotele, restorane i druge kanale. Taj pad potražnje ruši cijene hrane. Podsjetimo na FAO izvješće za ožujak gdje stoji kako su cijene na svjetskim tržištima naglo pale, pogođene mjerama suzbijanja pandemije koronavirusa. 

Nestašica radnika jedna od najvećih briga opskrbnog lanca

Ipak, i dalje je najveći problem zapadnih zemalja, nedostatak radne snage. Tako se nedavno jedna tvornica čokolade u Francuskoj morala zatvoriti jer nije imala osoblje. Vlasnici velikih plantaža voća i povrća boje se da bi urod mogao strunuti na poljima. Upravo je rješavanje nestašice radnika jedna od glavnih briga opskrbnog lanca danas. 

Neke mljekarske tvrtke u Belgiji započele su s osposobljavanjem menadžmenta kako bi u slučaju nedostatka preuzeli niže položaje na prerađivačkim mjestima. Dodatno držanje fizičke distance otežava proizvodnju. 

Osim što je Europska komisija izdala naputke državama članicama da na graničnim prijelazima uspostave "zelene trake" kako bi se omogućio neometan promet robe na jedinstvenom europskom tržištu, od njih se traži i olakšan prelazak sezonskih radnika u poljoprivredi. 

Ne puštaju kamione sa sirovinama i ambalažnim materijalom

Vandewaetere iz Nestléa pozdravio je naputke o zelenim trakama, ali je upozorio da neke vlade koriste mjeru "ekstremne strogoće", dopuštajući prolazak kamionima s hranom, ali istodobno odgađaju prijevoz sirovina ili ambalažnog materijala koji su jednako bitni.  

Najugroženije najsiromašnije zemlje

Kada je riječ o utjecaju pandemije Covid-19 na zdravlje ljudi u nekim od najsiromašnijih zemalja, on je još uvijek nepoznat. "Bilo kakva kriza koja uključuje hranu, a koja bi mogla biti posljedica loše donesenih politika, bit će humanitarna katastrofa", izjavio je generalni direktor FAO-a Qu Dongyu koji nije baš optimističan. 

"Potreban je globalni koordinirani i koherentni odgovor, kako bi se spriječilo da ova javnozdravstvena kriza ne pokrene prehrambenu krizu u kojoj ljudi ne mogu pronaći ili si priuštiti hranu. Zasad, Covid-19 nije ugrozio prehrambenu sigurnost, unatoč svim onim anegdotama o opsadi supermarketa. Iako nema potrebe za panikom - na svijetu postoji dovoljno hrane za sve, ali se moramo suočiti s izazovom - postoji ogroman rizik da hrana možda neće biti dostupna tamo gdje je potrebna", upozorava Dongyu dodajući da već imamo 113 milijuna ljudi koji se nose s akutnom gladi.

Samo u subsaharskoj Africi četvrtina stanovništva je podhranjena. Bilo kakvi poremećaji u lancima opskrbe hranom pojačat će i ljudsku patnju i borbu za smanjenje gladi u cijelom svijetu.

Solidarnost kao zdrav razum

"Covid-19 nas snažno podsjeća da solidarnost nije dobročinstvo već zdrav razum", podsjeća Dongyu. 

Budemo li svi promišljali na pravi način, panike oko opskrbe hranom ne bi trebalo biti. "Ne treba se brinuti, paničariti. Neće nam ponestati hrane", tješi nas europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski. 

Na našu sreću, živimo u dijelu svijeta gdje većinu hrane možemo za svoje potrebe možemo sami proizvesti. I oni mali, domaći poljoprivrednici ovih dana nude širok asortiman svojih proizvoda. Proljeće je, plodvi pristižu, hrane nam na ovim prostorima neće nedostajati. Ono čega nam je najviše potrebno je već spomenuta solidarnost, strpljenje i poniznost u ovim teškim vremenima.