Kome pogoduje agrarna reforma: poljoprivredniku ili tajkunu?

Do sada su o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta odlučivale jedinice lokalne samouprave koje bi potom Ministarstvu poljoprivrede program raspolaganja na prihvaćanje. Novim rješenjem ukidaju se programi, ali i zabranjuje prodaja zemljišta. Konačnu riječ o davanju u zakup daje Agencija za poljoprivredno zemljište.

Zakup bi trajao 50 godina, a prioritet bi dobili oni koji imaju bolji gospodarski program, potom bi se uvažavao dosadašnji posjed, te visina zakupnine. Od novca koji bi se ostvario zakupom, polovica bi išla u državni, a polovica u proračun općina i gradova.

Predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je podsjetio kako je od 2,66 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, jedna trećina, odnosno 890.000 hektara u vlasništvu države, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Do sada se tom zemljom raspolagalo temeljem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa je od 555 jedinica lokalne samouprave, među kojima 75 općina i gradova nemaju državnu zemlju na svojem teritoriju, njih 74 nisu donijele program.

'U funkciju je u posljednjih 10 godina stavljeno samo 260.000 hektara, pa su se pokazali brojni nedostaci postojećeg modela raspolaganja, neučinkovitost i netransparentnost procesa, pa se predloženim zakonom ukidaju programi raspolaganja i sve to preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište', najavio je ministar Jakovina. Dosadašnji modeli - prodaja i dugogodišnji zakup se ukidaju, a uvodi se zakup putem javnog poziva na rok od 50 godina.

Po njemu, glavni je prioritet u budućnosti kvalitetnije raspolaganje državnom zemljom, povećanje obradivih površina, ali i veća disciplina u prenamjeni zemljišta, te uvođenje informacijskog sustava koji će poboljšati raspolaganje zemljom.

Prodaje državne zemlje više nema, pa će se ubuduće moći prodavati samo privatno zemljište. Za privatno zemljište, doduše, postoji moratorij na prodaju strancima sve do 2020. godine. Takva je obveza dio pregovora s Europskom unijom.

Onemogućene su i malverzacije s prenamjenom poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa će onaj tko se odluči 10 puta veću jednokratnu naknadu za prenamjenu.

Ministrov prijedlog zakona 'na nož' su dočekali zastupnici oporbe. Po mišljenju Đurđice Sumrak (HDZ) novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu 'seljaka io obiteljska poljoprivredna gospodarstva vuče u živo blato'. HSS-ovcu Branku Hrgu smeta ministrova primjedba da je dosadašnje zakonsko rješenje bilo netransparentno. 'To je demagoška formulacija i krivo, jer isključivanjem lokalne samouprave iz procesa diskriminirate općine i gradova vrijeđate ih, a to nije demokratski, lijepo ni pošteno', ocijenio je Hrg.

HDZ-ovac Petar Čobanković upitao je što je transparentno u činjenici da će odluku o zakupu zemlje dati dva člana povjerenstva iz Agencije za poljoprivredno zemljište i jedan iz jedinice lokalne samouprave, a konačnu odluku sama agencija, tko će donijeti konačnu odluku. 'U Planu 21 zalagali ste se za daljnju decentralizaciju, a sad radite suprotno', rekao je Čobanković.

Ocijenio je puno transparentnijim dosadašnji model po kojem su općinska vijeća donosila program raspolaganja, ministarstvo davalo ili uskraćivalo suglasnost na taj program, a onda na kraju sve to 'blagoslivljalo' Državno odvjetništvo. Upravo je podatak po kojem će prvo tročlano povjerenstvo, a potom i Agencija za poljoprivredno zemljište odlučivati o tome kome zemlja ide u zakup. Oprobeni zastupnici smatraju kako je to potencijal za korupciju.

Najoštriji je bio HDSSB-ovac Zoran Vinković koji je predloženi zakonski akt nazvao 'zakon o prijevari svih OPG-a, zakon o pogodovanju velikima, zakon o pljuvanju svih jedinica lokalne samouprave, neposredno izabranih načelnika i gradonačelnika i posredno izabranih vijećnika, te zakon o cvjetanju korupcije'.

'Tko je pisao ovaj zakon? Očito neki bivši pomoćnici i zamjenici ministra koji se nalaze u velikim gospodarskim divovima. Je li zakon za njih pisan? Tko je tu privilegiran - Agrokor ili mali seljak', postavio je nekoliko pitanja Vinković.

Posebno mu je sporan prijedlog po kojem je gospodarski program 'prvi i osnovni uvjet, odnosno 60 posto u odlučivanju nekoga iz agencije'. O tome će, upozorava Vinković, odlučivati 'netko tko će, ako ne napravi ono što mu ministar kaže, dobiti nogom u guzicu i otkaz s tog radnog mjesta'. Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec potom ga je upozorila da se 'kontrolira u svojim izjavama'.

Laburist Branko Vukšić upozorio je kako 'ni ovaj zakon ne sprečava pogodovanje veleposjednicima poput Ivice Todorića'. 'Zakon koketira s nakaradnim divljačko neoliberalnim od bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Čačića promoviranim, a nikad od Vlade osporenim konceptom: ono što je dobro za Todorića dobro je za Hrvatsku. To je Čačić rekao i nikad Vlada nije opovrgla da je to točno', rekao je Vukšić.

Napomenuo je i kako je 'novovjekim veleposjednicima država je prodala sedam posto najboljeg državnog zemljišta, dok im je 22 posto zemljišta država dala u zakup po naravno povoljnijim cijenama'.

Odgovorio mu je ministar Jakovina riječima kako ne smije podcjenjivati poljoprivredne proizvođače. 'Zakon nije pisan ni za velike, ni za male, iako bez velikih nema ni malih. Jednostavno smo željeli prekinuti dosadašnju praksu u kojoj se išlo po rodbinskoj, plemenskoj i stranačkoj liniji', rekao je ministar.

Udruge poljoprivrednika uputile su brojne prigovore na predloženi zakon, zamjerajući prije svega idu u smjeru zamjerajući Vladi da želi seoska gospodarstva izbaciti iz utrke za zakup državnog zemljišta te pogodovati trgovačkim društvima. Jedna od ključnih zamjerki im je i činjenica da će umjesto općina i gradova o zakupu zemljišta odlučivati Agencija za poljoprivredno zemljište. Ponjima, to će omogućiti manipulaciju zemljištem.

Autor: Mladen Obrenović

Foto: RGBStock.com