Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Osječko-baranjska županija
  • 26.05.2017. 10:30

Kraljičak: Treba vratiti vjeru u hrvatskog proizvođača

"U posljednjih 15 godina intenzivno se bavim rješavanjem brojnih problema hrvatske poljoprivrede pa mogu reći da smo puno toga napravili i na najkvalitetniji način pomogli našim proizvođačima glede potpora i organizacije proizvodnje."

  • 2.703
  • 141
  • 0

Razgovarali smo sa zamjenikom župana Osječko-baranjske županije, dr.sc. Željkom Kraljičkom koji je komentirao stanje u poljoprivredi na području Slavonije i Baranje.

Što ste kao zamjenik Župana Osječko-baranjske županije napravili za poljoprivredu Slavonije i Baranje u protekle četiri godine, ali i više?

U posljednjih 15 godina intenzivno se bavim rješavanjem brojnih problema hrvatske poljoprivrede pa mogu reći da smo puno toga napravili kada smo stvarali okvir kako na najkvalitetniji način pomoći našim proizvođačima glede potpora i organizacije proizvodnje, no smatram da je najvažnije što smo ukazivali na brojne probleme naših poljoprivrednika i hrvatske poljoprivrede.

Nastavno na to, poljoprivreda s proizvodnjom hrane je temeljna gospodarska grana u Osječko-baranjskoj županiji i Slavoniji, a ona je zapuštena i zapostavljena, zbog čega su se naši proizvođači našli u problemima. Jedan od važnijih projekata koji sam vodio bio je prijedlog stvaranja i donošenja zakona o legalizaciji poljoprivrednih objekata, zakona o poljoprivrednom zemljištu i svega onoga što je bitno za organizaciju i nastup naših proizvođača na tržištu.

Hrvatska poljoprivreda se može spasiti povjerenjem u hrvatskog proizvođača

Kako biste spasili domaću poljoprivredu?

Hrvatska poljoprivreda se može spasiti samo ako ćemo vjerovati u hrvatskog proizvođača hrane, ako ćemo na našim policama stvoriti prostor za naš hrvatski proizvod, ako će djeca u našim školama jesti hrvatsko voće i povrće te piti hrvatsko mlijeko, i, na koncu, ako ćemo u turističkom sektoru imati hrvatski prehrambeni proizvod te stvarati dodanu vrijednost iz naših sirovina, odnosno poljoprivredne proizvodnje.

Danas prehrambena industrija ne ovisi o domaćem proizvođaču

Na žalost, danas brojne prehrambene industrije ne ovise o domaćim proizvođačima hrane. Zamijenili su sirovinu koju su kupovali u hrvatskoj s uvoznim proizvodom. Tako se bore s konkurencijom na tržištu, a ta konkurencija koja je stvorena umjetno na policama velikih trgovačkih centara je u stvari samo reakcija Europske unije, odnosno vlasnika tih trgovačkih centara koji posluju u Hrvatskoj na Rusku krizu iliti na embargo koji je uvela Rusija.

Tako je 13 milijardi tona hrane završilo na tržištu siromašnih zemalja, prilikom čega dampingom i skrivenim potporama traže prostor za preživljavanje njihovih proizvođača. Stoga je ključno u ovom trenutku vrednovati kvalitetu domaćih proizvoda, povezivati ih s tržištem, a što je najlakše i najjednostavnije u turizmu. Upravo stoga, svakog našeg turističkog djelatnika koji je na kućnom pragu organizirao prodaju proizvoda i usluga, vidimo kao male trgovačke centre u koje treba ulagati, a koje treba poticati i o kojima treba širiti pozitivnu priču, kao i priču o samoj destinaciji. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti.

Najvažnije je sačuvati tržište i poticati proizvodnju zdrave hrane naših OPG-ova

Kako komentirate gašenje sve više i više malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i kako tome stati na kraj?

To je jednostavno proces koji je započeo već 2010. godine, kada se naša prehrambena industrija suočila s praksom velikih trgovačkih lanaca i sa žestokom konkurencijom. Govorimo li o najvećim problemima, ja bih rekao da su isti proizvod naše privatizacije i prijetvorbe kada su pojedinci koji su došli u vlasništvo velikih kombinata u pravilu zatvorili svu prehrambenu indutsriju i prerađivačke kapacitete, govoreći da je to neprofitabilno i da tako ne mogu uspjeti na tržištu. Posljedica toga je činjenica koja kazuje da su naši proizvođači i naše selo ostali bez otkupa, planirane proizvodnje i prerade.

Što radi 50.000 isporučitelja mlijeka koji su bez posla?

Uzmimo za primjer 2009. godinu kada smo imali 57.000 isporučitelja mlijeka, a danas ih imamo nešto više od 7.000, pa se postavlja pitanje, što sada rade tih 50.000 proizvođača mlijeka? Imali smo, isto tako, preko 100.000 proizvođača svinja, a danas ih nemamo više od možda 10.000. To govori o tome koliko smo učinili neisplativom i neekonomičnom domaću proizvodnju zdravog proizvoda u malim količinama, na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Koliko brinemo za svoje resurse?

Svi nekako, na razini nacionalne politike žele reći koliko je važno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ali što je to danas obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo? Što ono proizvodi, kome ono prodaje, u kojem je ono lancu opskrbe hrane domaćeg tržišta prepoznato? Nažalost, nisu u pitanju samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvodnja hrane, tu je i naš šumski sektor, drvna industrija pa i, samim time, pitanje koliko je kubika slavonskog hrasta uloženo u nove hotele koji se danas prave po Jadranu i prepoznaje li netko uopće naš resurs te koliko vjeruje u proizvodnost istog, i koliko mi, zaista, brinemo da maksimalno iskoristimo ove pogodnosti koje imamo.

Ključna je država te njezina agrarna politika i zakoni koje će donositi, a samim je time, najvažnije sačuvati tržište i poticati proizvodnju zdravog prehrambenog proizvoda naših obiteljskih gospodarstava kao prioriteta na hrvatskom tržištu hrane.

Postajemo prepoznati kao kontinentalna destinacija koja ima dušu

Kada govorimo o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Slavonije, postoje li neka koja biste posebno istaknuli?

Sigurno postoje pojedinci koji su zaista iskoristili sve mogućnosti vlastitog resursa, znanja i odricanja da bi stvorili proizvod, međutim, njih je sve manje i manje u sektoru mljekarstva i proizvodnje mesa. Imamo nekoliko izvrsnih proizvođača voća i povrća koji su još uvijek zadržali proizvodne kapacitete, no i oni su u velikim problemima na tržištu. Zanimljiv je, također, sektor vina svih onih koji se bave ruralnim turizmom kao uspješnici koji su uspjeli svladati tehniku nužnu za preživljavanje. Bogatstvo naše tradicije, gastronomije, običaja i ljepote našeg krajobraza stvaraju destinaciju, a time postajemo sve više prepoznati kao kontinentalna destinacija koja ima dušu.

Još puno toga moramo napraviti za Našice, Đakovo i Donji Miholjac

Osvrnemo li se sada na kontinentalni turizam, kako biste ga razvili?

Mi smo pokazali kroz naše strateške dokumente sve aktivnosti koje smo poduzimali, te koliko je važno pronaći proizvod koji nosi geografsko porijeklo, poput vina, oko kojeg možemo vrtjeti zaista kvalitetne manifestacije, te tako slati jasnu poruku javnosti da smo organizirani, da imamo proizvod i da vjerujemo u turistički proizvod, a upravo zato i bilježimo rast broja noćenja i posjetitelja, kao i svih onih koji znače u statističkom mjerenju uspjeh jednoga turizma. Moram naglasiti da još puno toga moramo napraviti za Našice, Đakovo i Donji Miholjac koji se još uvijek traže na turističkom tržištu, ali i u ostalim dijelovima Županije.

Kraljičak: Vjerujem u pobjedu Vladimira Šišljagića na drugom krugu izbora

S obzirom na to da ste zamjenik Župana Osječko-baranjske županije, a da se bliži drug krug izbora, što mislite, kakve će sadašnji župan, dr.sc.Vladimir Šišljagić ostvariti rezultate?

Vjerujem da će župan Šišljagić pobijediti u drugom krugu zato što će svi stanovnici Osječko-baranjske županije prepoznati kvalitetu njegovog rada. Mi smo županija koja je dobila najveći broj priznanja kada je u pitanju organiziranost, briga ili skrb za sve skupine društva, a posebno me raduje što smo u programu poljoprivrede i gospodarstva dobili sve potvrde te prihvaćene naše programe i mjere od strane Europske komisije, Vlade i Ministarstava.

Pouzdani smo partner i imamo pripremljen veliki broj projekata koji čekaju financiranje, odnosno raspisivanje natječaja za financiranje. Vjerujemo u budućnost Osječko-baranjske županije, a samim time, dr.sc. Vladimir Šišljagić je naš i najbolji župan zato što nas je svim svojim radom, znanjem, kompetencijama i stručnosti uspio motivirati da radimo za dobrobit svakog stanovnika Osječko-baranjske županije.

Nastavak dobre prakse

Hoćete li u slučaju pobjede Župana i dalje obnašati funkciju zamjenika?

Kandidat sam za zamjenika župana, i to je tim koji će pobijediti na ovim izborima.

Biste li nešto poručili stanovnicima Osječko-baranjske županije?

Izađite na izbore. Dozvolite da većina bira vlast jer o tome ovisi ne samo sudbina nas koji se bavimo politikom, nego je to nastavak jedne dobre prakse i jednog dobro organiziranog sustava koji mora dati rješenje u interesu našeg stanovništva koje želi i vjeruje da je njegova budućnost i budućnost njegove obitelji na ovim našim krajevima.


Tagovi

Osječko - baranjska županija Željko Kraljičak Poljoprivreda


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.