Kvalitetom nadmašuju evropske proizvode

Površinski, BiH ima veliki potencijal za uzgoj organskih proizvoda, ali je taj potencijal neiskorišten. Ono što bh. proizvođačima trenutno najviše nedostaje jeste Zakon o organskoj proizvodnji na državnom nivou.

"Nepostojanjem ovog zakona stavlja ih se u nepovoljan položaj, s obzirom da je rezultat toga i nepostojanje poticaja", ističu u federalnom Savezu Udruženja organskih proizvođača. Na zakonu se radi, izrađen je nacrt koji je i utvrđen na 14 sjednici Vlade FBiH. Zakon je neophodan kako bi se uspostavio red na tržištu, te onemogućilo neadekvatno korištenje naziva organski proizvod."Diljem velikih trgovačkih centara i sajmova možete vidjeti "organske" proizvode koji to ustvari nisu", rekao nam je Sead Herceg, predsjednik Saveza.

Visoke cijene certificiranja, koje se treba godišnje obnavljati, sprječavaju mnoge male proizvođače da izvoze svoje proizvode na strano tržište iako naglašavaju da su kvalitetom zaslužili certifikat, jer njihovi proizvodi imaju visoku biološku i nutritivnu vrijednost. U Udruženju ističu da certificirani proizvodi porijeklom iz BiH, svojom raznolikošću i kvaitetom nadmašuju i evropske.

Sajmovi kao promocija organske proizvodnje

Udruženje "Domaći proizvod", koje okuplja članove sa prostora BiH, osnovano je u cilju promocije ovakvog tipa proizvodnje. Promociju vrše putem sajmova, kako bi se građani mogli direktno upoznati sa organskim proizvodima. U toku mjeseca augusta u planu su 4 sajma na području USK. U Ključu, Bihaću i sanskom Mostu sajmovi su već održani, a od 10. do 15. augusta izlagači će svoje proizvode predstaviti u Cazinu.

Iz godine u godinu sajam u Bihaću poprima veće okvire, a sve zbog mogućnosti da građani kupe kvalitetnije proizvode čije porijeklo je poznato. "Iako svi izlagači nemaju certifikat organskog proizvoda, ne tretiraju ih mineralnim gnojivima, hemikalijama niti posticidima. Ukoliko nisu organski, proizvodi su sigurno ekološki i stojimo iza svakog proizvoda i proizvođača našeg udruženja" naglašava predsjednik Fahir Alibabić. U 5 dana trajanja sajma u Bihaću je svoje proizvode predstavljalo 15 izlagača.

Sve proizvedeno se i proda

Kako potražnja za ovom vrstom proizvoda raste iz godine u godinu, zanimljivo je saznati i da se onima koji se bave ovom vrstom proizvodnje isplati taj posao. "Već 22 godine aktivno se bavimo poljoprivredom, plasteničkom proizvodnjom i proizvodnjom kukuruznog i pšenišnog brašna", kaže Sabina Selmanović, i dodaje da su imali prvi plastenik na području USK. "Može se zaraditi baveći se ovakvom proizvodnjom. Sve što u našem kapacitetu proizvedemo uspijemo i prodati", pohvalila se Sabina.

Na Bihaćkom sajmu se predstavila i pčelarska farma "Hodžić" Stijena, koja se nalazi u čistoj i ekološkoj sredini pod padinama stijenske Gomile. Mlada diplomirana ekonomistica i jedan od pčelara na ovoj farmi Hodžić Anita, ističe da od 300 košnica izrađuju sve pčelinje proizvode, i prirodnu kozmetiku na bazi pčelinjih proizvoda, ali da se posebno ponose proizvodnjom selekcionisanih matica.

Efekti od ulaganja u organske proizvode se vide tek na duge staze i ne postoje kratkoročni uspjesi, a proizvođači kažu da u najvećoj mjeri zavise od vremenskih uvjeta tokom godine.

Višestruko nagrađivanu inovaciju na području prirodne kozmetike predstavila je cazinjanka Meliha Klopić. Meliha je u BiH između ostalih donijela zlatnu medalju iz Irana 2014. god., srebrnu iz Zagreba, brončanu iz Skoplja i posebno priznanje iz Pariza.

Iako smo država koja je još uvijek bez Zakona o organskoj proizvodnji, činjenice govore da ovaj vid proizvodnje ide naprijed. Svi oni koji uspiju da certificiraju svoje proizvode svake godine, osim što im je otvoreno tržište cijelog svijeta, mogu da budu i pokretači ekonomskog razvoja BiH, a posebno njenih ruralnih područja.