Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Matija Brlošić
  • 15.02.2015. 11:40

Lakše s Bruxellesom nego s Jakovinom!

Poljoprivrednik je čovjek koji treba raditi na polju, a ne se baviti s papirima!

Foto: radio-djakovo.hr
  • 2.206
  • 468
  • 0

U mjesečnom intervjuu za Agroklub®, sa predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore, Matijom Brlošić, otvorili smo brojne teme koje su teret današnje poljoprivrede.

Što se to promijenilo za hrvatskog poljoprivrednika nakon gotovo dvije godine od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije? Iznoseći praktične primjere, uspoređuje hrvatsku s poljoprivredom EU te govori što je potrebno napraviti kako bi domaći poljoprivrednici mogli konkurirati na EU tržištu.

Brlošić vidi priliku za domaće poljoprivrednike u udruživanju na nacionalnoj razini, po uzoru na Europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača i zadruga (Copa-Cogeca).

HR nema uređen sustav organiziranih poljoprivrednika

HPK djeluje na teritoriju cijele Hrvatske i niti jedna poljoprivredna udruga ne ide toliko u širinu. "Na našim prvim izborima glasovalo je preko 30.000 članova, što je respektabilan broj, kasnije nešto manje. HPK bi bila u boljoj poziciji da hrvatska Vlada nije donijela odluku kojom nam se oduzima pravo na obvezno članstvo. Na taj smo način ostali bez financiranja, a sustav koji pokriva cijelu državu, nemoguće je da funkcionira na dobrovoljnoj bazi.

Država, odnosno Vlada, HPK nije prihvatila kao oblik udruživanja, pa automatski i poljoprivrednici tako razmišljaju. Nedostaje nam stoga dobra državna politika jer svaka država u Europskoj uniji ima uređen sustav organiziranih poljoprivednika. Komore su kod njih stare i po nekoliko stotina godina, primjerice u Italiji. U Francuskoj se, pak, financiraju iz poreza na poljoprivredno zemljište pa milijuni eura stižu iz državnog proračuna."

Izostaje podrška domaće politike

"Javljaju se udruženja poljoprivrednika iz Slovenije, Austrije, Poljske, Francuske, Njemačke jer žele doći uspostaviti kontakt, ali kod koga će doći kada imamo deset različitih udruga? Zbog toga nemamo reprezentativnost. Stav je Copa-Cogeca kako članom može biti samo jedna institucija, uz obvezu da ona pokriva cijelo područje države. Kod nas je to HPK i postali smo njihovom članicom. Dakle, niti jedna udruga više ne može postati članicom Copa-Cogeca pa je važno da nas u tome podrži i domaća politika", za Agroklub je rekao Mato Brlošić.

Znanje košta, a selo je bankrotiralo

Do 26. studenoga ove godine, ako hrvatski poljoprivrednici žele ostati u sustavu potpora EU, morat će ishoditi iskaznicu za kupnju i primjenu pesticida te drugih sredstava za zaštitu bilja. Brlošić međutim, navodi još jednu ironiju hrvatske administracije.

Dosta se poljoprivrednika javlja, pohađa tečajeve i sluša predavanja koja, na žalost, moraju platiti. No, kada smo kod toga, imamo primjerice slučaj da savjetodavna služba educira poljoprivrednike po cijeni od 380 kuna dok s druge strane, određene privatne tvrtke koje se ne sufinanciraju iz državnog proračuna, to isto rade za 200, 250 kuna.

Hrvatska u TOP 10 najvećih uvoznika svinjetine

"Žalosno je da sustavno uvozimo svinjetinu. U Slavoniji smo zaista proizvodili izuzetno velike količine toga mesa. Na žalost, uvoz, kao i roba čija je kvaliteta upitna ili nepoznate godine starosti, odnosno takva jeftina svinjetina koja je kontinuirano dolazila, doslovno je uništila naše svinjogojstvo.

U kreiranju proračuna, na žalost, svoje mjesto nije pronašlo svinjogojstvo, uz opravdanje kako ga Europa ne subvencionira. Moglo se, ipak, napraviti puno više kako bi se pomoglo proizvođačima svinja.

Trenutno smo u vrlo teškoj situaciji u kojoj će se i svinjogojstvo teško oporaviti, iako se pokušava izgradnjom velikih farmi. Mislim kako to nije dobro. Naša je jedina šansa u crnoj slavonskoj svinji, nečemu autohtonom, čiju proizvodnju bi mogla prihvatiti mala obiteljska gospodarstva. To je jedini način da podignemo proizvodnju", smatra Brlošić.

Velike korporacije konkurencija malim OPG-ovima

Nedavno je u Bruxellesu održan osmi krug pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) između EU-a i SAD-a.

"Bojimo se, jer u određenom tekstu (TTIP) transatlantskog ugovora stoji da kada strana kompanija dolazi investirati kod nas, ako zbog primjerice porezne politike ili akata koje država donosi, one izgube, postoji mogućnost da tuže državu. Velike korporacije koje budu dolazile, bit će nam direktna konkurencija i tu se nećemo moći snaći. Kako vidim i čujem, država će se teško tome oduprijeti. Njemačka to može jer su jaki, ali se bojim za ove države koje su zadnje ušle u EU, kako će to na njih utjecati."

Postoji li jednostavna administracija?

Jedan od ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike jest pojednostavljenje administracije u poljoprivrednoj proizvodnji.

"Europska komisija je shvatila kako je doista jako puno papirologije, dokazivanja, provjeravanja na terenu.

Možemo krenuti od naših poljoprivrednika koji su nekada odlazili u najbližu kooperaciju, potpisivali ugovore, tamo podizali repromaterijal, posijali, robu potom predali i na kraju stavljali potpis na obračun. Za njih je tada posao bio završen. Danas je, pak, tu hrpa papira, različitih promjena koje su, primjerice, u stočarstvu gotovo nevjerojatne gdje svaki dan moraš unositi što se dogodilo na farmi, koja je životinja otišla. Na malo većem gospodarstvu moraš imati jednog čovjeka koji će se samo baviti tim poslom.

Obeštećenja nakon prirodnih katastrofa u EU?

Razgovarali su i kontaktirali kolege iz Poljske koje je prije nekoliko godina, također, pogodila prirodna katastrofa - poplava. "Mogu reći, ipak, kako su naši poljoprivrednici, ali i Vlada i Ministarstvo, bolje odradili čitav posao nego Poljaci. Poljskim poljoprivrednicima je jedina pomoć tada stigla od njihovih kolega, drugih poljoprivrednika, druge pomoći nisu imali. Iako smo zajedno u Europi, svaka država funkcionira na različite načine. Dakle, Poljaci su što se tiče poplava daleko lošije prošli nego što je to bilo u Hrvatskoj."

Isplativost uzgoja industrijske konoplje prepoznali i Poljaci

U nekim je državama dozvoljen uzgoj tehničke konoplje. Kod nas se ne smije saditi, a to je posljedica zakona koje nismo promijenili iz vremena Jugoslavije.

"Znam osobno da se prije 20-ak i više godina, konoplja sadila u okolici Đakova, ljudi su ju uzgajali i bili zadovoljni jer je financijski isplativa kultura. Postavlja se stoga pitanje, kako je to tada sve normalno funkcioniralo, a sada ne može. Zakoni bivše države nam tu smetaju i čudim se kako se to godinama nije promijenilo. U Poljskoj su, primjerice, otišli toliko daleko da se konoplja proizvodi na veliko, vrše ju s kombajnima - kao kod nas pšenicu u vrijeme žetve."

Kodeks za otkup žitarica i uljarica

Ako želimo u Europu, moramo se pridržavati pravilnika koji govore kakva je pšenica poželjna. Moramo promijeniti način našeg uzgoja. Do sada se trženje žitarica vršilo prema standardima koji datiraju iz 1954. godine.

"Prilikom otkupa pšenice primjenjivati će se razredi kvalitete, pri čemu će postotak proteina biti odlučujući čimbenik. Mislim kako bi tu moglo doći do određenog napretka jer Europa slično radi i s jabukama kako bi zaštitila svoju proizvodnju. Jabuke tako moraju biti baš takvog promjera i baš takve boje kako bi baš ta jabuka mogla na tržište. Tko je sposoban tako proizvoditi, ući će na tržište."

Suradnja s Bruxellesom lakša nego s Jakovinom

Na upit bilo koje vrste koji uputimo EK, u gotovo istom danu nam stigne odgovor.

"Začudila nas je količina upita koje šaljemo, ali količina i brzina informacija koju primamo na dnevnoj bazi o tome što se događa u EU, Europskoj komisji. Zaista se trude da ono što tražiš i dobiješ. Kod nas je to sve puno teže. Kada primjerice pošaljemo dopis ministru ili premijeru, na žalost, čekamo odgovor i po dvije godine ili ga nikada i ne dobijemo. Zato kažem da je puno lakše surađivati s Bruxellesom nego s našim ministrom", tvrdi Brlošić.

Zaštićeni računi - spas od blokada

Komora je 2012. godine zaštitila račune poljoprivrednicima kako ne bi bili blokirani od isplate potpora. Tada su otvarali zaštićene račune na koje se ona isplaćivala. Promjenom vlasti, to se ukinulo. "Sada smo tražili i slali upite u razne države, na koji je način ovaj problem kod njih riješen. Tako smo došli do informacije kako je nešto slično doživjela i Mađarska gdje je odlučeno da se država ima pravo naplatiti. Nakon toga se bilo koja država u Europi može pozvati na takvu odluku. No, u Francuskoj ili Njemačkoj teško će se poljoprivrednik naći u financijskim problemima pa se to događa najčešće u državama koje su kasnije ušle u EU."

Đakovačka saga sa zemljištem

"Zainteresirani smo da se poljoprivredno zemljište riješi i zbog toga smo aktivno sudjelovali u izmjenama i donošenju zakona. Dolaskom nove ravnateljice u Agenciju za poljoprivredno zemljište, stvari su se u tom dijelu pomaknule na bolje. Napravljen je konačno jedan popis koliko je toga zemljišta. Na do sada provedenim natječajima, prema informacijama koje smo dobili od ravnateljice, polovica zemlje je završila u rukama trgovačkih društava, a druga kod obrtnika i obiteljskih gospodarstava. To je katastrofalan rezultat.

Ako se tako nastavi, daleko će više zemlje završiti u rukama trgovačkih društava nego li kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Drago nam je što je jedna od naših inicijativa bila i pokretanje izmjena toga zakona. Postavlja se pitanje što je s onim natječajima koji su raspisani u međuvremenu, poput Đakova, jednom od najvećih koncentracija poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, ali i Pleternice. To su slučajevi gdje postoji opasnost jer znamo da su se na natječaj javile velike firme koje to mogu i dobiti. Nadam se kako će se s novim izmjenama zakona pokušati naći rješenja i za OPG-ove."

Po prvi puta ćemo uvoziti pšenicu?

Brlošić se osvrnuo i na jesensku sjetvu. "Kukuruza, bez obzira što je ostao na polju, bit će dovoljno. Pšenice je, kako kažu, zasijano prema potrošenom sjemenu pa ćemo u svibnju zapravo saznati koliko je stvarno posijano. Ako na 120.000 hektara budemo imali prosječan prinos, imat ćemo je dovoljno za vlastite potrebe, ali ne i za izvoz. Ako bude bilo problema, onda ćemo ju po prvi puta morati uvoziti", mišljenja je Brlošić.

Foto: radio-djakovo.hr


Tagovi

Matija Brlošić Copa-Cogeca Udruživanje Državna politika Porez na zemljište HPK Konkurencija EU tržište Cijene proizvoda Savjetodavna služba Proizvodnja mesa Savjetodavna služba TTIP Transatlantski sporazum Slobodna trgovina Europska kom


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić