Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki proizvodi
  • 16.09.2009.

Mavrovićeva Eko Klara nema ekomarkicu za kruh

Pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj je 0,92 posto površina, unatoč rastu interesa i čak 36 posto neobrađenih, a obradivih poljoprivrednih površina.

  • 1.373
  • 66
  • 0

Kokoš ili jaje - baš ta dvojba najbolje oslikava stanje u hrvatskoj ekopoljoprivredi koja, čini se, nikako da uhvati korak sa svjetskim trendovima. Zbog snažnog rasta potražnje, hektari pod organskom proizvodnjom u svijetu u nekim zemljama iz godine u godinu rastu i dvoznamenkasto, prisiljavajući maloprodajni sektor i na okretanje inozemnim dobavljačima. Globalna financijska kriza i recesija u ovoj su godini ponešto usporili rast tržišta organskih proizvoda, najviše zbog njihovih viših cijena.

No, u 2008. pod ekološkom je poljoprivredom u svijetu bilo zavidnih 32,2 milijuna hektara, što je u odnosu na godinu ranije prosječni porast od pet posto, a od 2000. i 118 posto. Oko osam milijuna hektara odnosi se na Europu, gdje Italija, Španjolska i Njemačka zajedno imaju više od 40 posto organskih polja, dok Hrvatska nikako da prijeđe jedan posto takve proizvodnje, unatoč rastu interesa i potencijalima poput relativno čistih i nedirnutih prirodnih resursa te više od 36 posto neobrađenih obradivih površina, idealnih za stavljanje u ekološku proizvodnju. Nešto više od 700 domaćih proizvođača s ekocertifikatom zasad tako proizvodi na svega desetak tisuća hektara.

Razlog tomu je, doznajemo, što se uz još uvijek preveliku rascjepkanost poljoprivrednih površina te lokalne moćnike koji koče okrupnjivanje i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta - prerađivači se boje da u slučaju velikih ulaganja u prerađivačke kapacitete zbog premalog broja ekoproizvođača neće imati što preraditi, dok se ekoproizvođači boje prevelike proizvodnje, ako nisu vezani na većeg igrača koji će njihov trud preraditi i prodati. Znači - nema otkupljivača, prerađivača, silosa, hladnjača... nabraja Mario Sever, koji je 2002. godine sa svojim ekoimanjem u nas bio prvi u Upisniku ekoloških proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Ministarstvu poljoprivrede. Stoga se proizvodnja domaćih ekoproizvođača uglavnom svodi na sezonsko voće i povrće, malo sira i maslinovog ulja, jaja i nešto stoke te žitarica - dosta sirovina, a malo finalnih proizvoda s dodanom vrijednošću, iako su i one u prosjeku 30 posto skuplje od konvencionalnih. Sve što proizvedemo prodamo, što znači da tržišta i šanse za dalji razvoj ima, kaže Sever, koji pod ekološkom poljoprivredom ima 75 hektara u okolici Ivanića. No, prema riječima ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja, unatoč pretpostavkama za eko-poljoprivredu, romantične ideje o RH kao o zemlji idealnoj za ekološku proizvodnju ne mogu biti potvrđene kroz ekonomsku empiriju. U tom bi smislu, tvrdi, agrarna politika morala imati dvojnu strategiju. Jedna bi bila podizanje klasične poljoprivredne proizvodnje, s ciljem da RH bude neto izvoznik, a ne uvoznik kao sada, a druga da se potiče ekološka proizvodnja u za to namijenjenim regijama poput, primjerice, Banovine.

Autor: Jolanda Rak Šajn


Izvori

Večernji list


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Ekološki proizvodi Mavrović Eko Klara

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P