Kako bi se zaraza spriječila, naglašava epidemiolog Ante Vitalia, striktno se mora voditi računa o higijeni.
Proljeće, ljeto i početak jeseni razdoblja su kada je povećana opasnost od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom tzv. mišje groznice.
U prvom dijelu godine u Hrvatskoj je zabilježen značajan rast broja oboljelih. Prema riječima epidemiologa Ante Vitalia, brojke variraju ovisno o mišjim godinama, odnosno razdobljima kada oni dobivaju priliku razmnožavati se više nego u drugim razdobljima što je uglavnom vezanu za sezonu kiša u proljeće, a broj im značajno raste ako je ožujak dosta suh.
Valja naglasiti i da nisu svi miševi uzročnici zaraze. "Radi se o četiri vrste šumskih miševa, dakle to nisu kućni miševi, niti štakori“, napominje za Poljoprivrednu televiziju.
Skupina ljudi koja je najugroženija su šumari, lovci i svi ostali koji zbog prirode svoga posla borave u šumi. Simptomi kao što je treskavica razviju se unutar jednoga do dva tjedna, a inkubacije bolesti može potrajati i do 45 dana.
"Može stvoriti velike probleme što se tiče zdravstvenog stanja toliko da može doći do zatajenja bubrega“, pojašnjava upozoravajući da je smrtnost ovisno o tipu jedan do čak 15 posto.
Kako bi se zaraza spriječila, naglašava Vitalia, striktno se mora voditi računa o higijeni. Vikendice i ostale objekte koji su u šumi potrebno je čistiti, prozračivati. Također, paziti i na hranu koja treba biti dobro poklopljena kako ne bi došla u kontakt s glodavcima. "Obavezno je pranje ruku“, napominje.
Osim u šumi, zaraziti se možemo radeći i u polju i vrtu. "Treba očistiti alat, a isto tako ponijeti određenu količinu vode koja će poslužiti za pranje ruku“, naglašava.
Također, važno je i ne uništavati njihove prirodne neprijatelje poput poskoka, riđovke te bjelice od zmija i ptica kao što su sova, škanjac i jastreb.
Više o zarazi i kako ju spriječiti pogledajte u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv