Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Školjkarstvo
  • 09.08.2021. 10:30
  • Zadarska, Meka Draga

Mladi profesori uzgojili prve plosnate kamenice u Novigradskom moru

Rast kamenica bio je vrlo brz, postižući konzumnu veličinu u manje od 24 mjeseci, dok je stopa smrtnosti unatoč redovitoj manipulaciji zbog mjerenja bila zanemariva, kažu izvanredni profesori Ivan Župan i Tomislav Šarić.

Foto: Sveučilište u Zadru/UNIZD
  • 2.281
  • 873
  • 0

Svi znaju za malostonsku kamenicu, a uskoro će se ova cijenjena školjka uzgajati i u Novigradskom moru. Zapravo, eksperimentalni uzgoj je već počeo zahvaljujući dr.sc. Ivanu Županu i dr.sc. Tomislavu Šariću izvanrednim profesorima na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Oni su u suradnji s obrtom "Škrapa – morska akvakultura", vlasnika Vatroslava Karamarka iz Kruševa, proveli pilot projekt eksperimentalnog uzgoja i to na lokaciji Meka Draga. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Blue Boost, pod partnerstvom HGK Zadar, a radi se o europskoj plosnatoj kamenici (Ostrea edulis), nadaleko poznatoj po svojoj kvaliteti.

Nasadili 3.000 mlađi i oko 500 komada odraslih kamenica

"Počeli smo prije tri godine, nasadili oko 3.000 komada mlađi europske plosnate kamenice u lanterne u Novigradskom moru, te oko 500 odraslih kamenica“, otkrivaju Župan i Šarić.

Mladi znanstvenici su potom na mjesečnoj bazi pratili njihove osnovne proizvodne pokazatelje – brzinu rasta, indeks kondicije, stopu preživljavanja i obraštaj na ljušturama. Na istraživanju su sudjelovali i studenti Odjela, što je rezultiralo i objavom jednog diplomskog rada na navedenu temu dok je drugi u fazi pisanja.

Rezultati istraživanja su pokazali da su kamenice izrazito dobro popunjene s mesom, posebice u proljetnim mjesecima. Rast im je, ističu profesori, bio vrlo brz, postižući konzumnu veličinu u manje od 24 mjeseci, dok je stopa smrtnosti unatoč redovitoj manipulaciji zbog mjerenja bila zanemariva.

Jedina vidljiva mana i otežavajuća okolnost za daljnji komercijalni uzgoj kamenica u Novigradskom moru bila je, kažu, nakupljanje obraštajnih organizama na ljušturama, koji usporavaju njen rast, a mogu i vizualno narušiti izgled samog proizvoda.

Tomislav Šarić i Ivan Župan na prezentaciji u Edinburghu

Obraštaj se uglavnom sastojao od mlađi dagnje i mnogočetinaša Pomatoceros triquter, kojeg naši uzgajivači nazivaju i crvom, a navedeno je, pojašnjava Župan, tipična karakteristika visoko produktivnog mora kao što je Novigradsko. Ipak, smatra da uz pravovremene reakcije uzgajivača i korištenje modernije tehnologije uzgoja ovaj problem nije nepremostiv s obzirom na relativno visoku komercijalnu vrijednost kamenica.

Pandemija omela stručno testiranje kamenica

Nažalost, zbog novonastale situacije s pandemijom, tijekom 2020. godine nije održano stručno organoleptičko testiranje ovih kamenica, kako je bilo planirano. Nije bilo moguće, no unatoč tome profesori ne kriju da ih veseli "što su prve reakcije kupaca i partnera obrta Škrapa izvrsne" te govore o visokoj kvaliteti.

"Sve kamenice su 'planule'. Dio je prodan, dio podijeljen. Darovan“, potvrđuje Vatroslav Karamarko. On smatra da uzgoj kamenica u Novigradskom moru može biti isplativ, pogotovo većim uzgajivačima koji će lakše riješiti spomenuti problem obraštaja.

Splav s kolektorom za prihvat mlađi

Nedavno je, na novoj uzgojnoj lokaciji isto pod koncesijom Karamarkovog obrta "Škrapa – morska akvakultura“, instalirana i splav za uzgoj školjkaša, po uzoru na splavi kakve se koriste u španjolskoj pokrajini Galiciji, najvećem području za uzgoj školjkaša u Europi.

Na splavi je instaliran kolektor za prihvat mlađi školjkaša kojima će se nastojati utvrditi potencijal za prikupljanje mlađi ostalih vrsta školjkaša. Naime, kako kažu dr. Župan i dr. Šarić, uzgoj školjkaša u RH u potpunosti se oslanja na prikupljanje mlađi iz prirode. Zato, pomoću postavljenih kolektora pokušavaju istražiti potencijal ovog mora za prihvat mlađi i introdukciju drugih vrsta školjkaša u akvakulturu.

Profesori su optimisti i vjeruju da će se u skorijoj budućnosti na tržištu, osim Novigradske dagnje čija je kvaliteta iznimna i prepoznatljiva širom Hrvatske, pronaći i kamenice iz ovog mora, kao i neke druge komercijalno zanimljive vrste školjkaša. "Na taj način, možda se pokrene i inicijativa još snažnijeg razvoja akvakulture školjkaša u Novigradskom moru i Zadarskoj županiji u skladu s prirodnim potencijalima i zahtjevima tržišta, s obzirom da se radi o proizvodnji čiji je utjecaj na okoliš iznimno mali u usporedbi s ostalim granama animalne proizvodnje“, poručuju profesori sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Centar za školjkarstvo u Selinama

Dodajmo ovome da prema prostornom planu Zadarske županije, Novigradsko more i Novsko ždrilo, zajedno sa susjednim područjem Velebitskog kanala (Seline), spada u zonu u kojoj akvakultura ima visoki prioritet (Z2 zona). Trenutno u ovom području djeluje 10 – ak registriranih uzgajivača školjkaša, uglavnom dagnji.

U Selinama se planira izgraditi Centar za školjkarstvo. Ukupan iznos prihvatljivog ulaganja iznosi 5.234.062,50 kuna, od čega su 75 posto EU sredstva i 25 posto nacionalne komponente, a provodi se u okviru mjere II.7. "Povećanje potencijala akvakulturnih lokaliteta“ Ministarstva poljoprivrede.

Kroz projekt Centra za školjkarstvo Zadarske županije planira se izgraditi i opremiti otpremni centar i centar za pročišćavanje školjaka.

"U sklopu Centra planiran je prostor u kojem bi se smjestila oprema za recirkularnu tehnologiju čime bi se omogućio uzgoj gospodarski potencijalno značajnih vrsta kao što su Jakobska kapica i kamenica. Uz Centar za školjkarstvo planira se izraditi operativna obala koja bi bila u funkciji prihvata školjaka s okolnih uzgajališta čime bi se s jedne strane stvorili kvalitetniji uvjeti za rad i razvoj uzgajivača, a s druge strane poboljšalo stanje u prostoru“, pojasnio je Daniel Segarić, županijski pročelnik za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Kako godišnje komercijalno uzgojiti 5.000 tona školjaka?

Eto, možda je ovo primjer kako se suradnjom znanosti, lokalne samouprave i uzgajivača  može potaknuti brži razvoj domaćeg školjkarstva. Sadašnje količine daganja i kamenica uzgojenih uz istočne obale Jadrana ne zadovoljavaju niti polovicu domaće potrošnje, a kamoli povećane za vrijeme turističke sezone. Godišnja proizvodnja iznosi manje od par tisuća tona, a na lokacijama pogodnim za školjkarstvo u sedam Jadranskih županija godišnje bi mogli proizvoditi 5 tisuća tona. Pod uvjetom da se odrede područja za uzgoj, razviju i uvedu nove tehnologije, higijensko-zdravstveni i drugi standardi kakvoće.

Kamenice - konzumnu veličinu postigle za manje od 24 mjeseca

Svrha komercijalnog uzgoja je zarada. Znači, da bi bili konkurentni, školjkaši za tržište trebaju uzgojiti dostatne količine po prihvatljivoj cijeni. Na tržišnu cijenu utječu ponuda i potražnja, značaj tržišta na kojem se nudi proizvod, ugled proizvoda i sl.

Primjerice, europska plosnata kamenica o kojoj je ovdje riječ, zbog smanjene ponude na tržištu svrstana je među luksuzne proizvode pa postiže višu cijenu. Osim kamenice također su češljače (Pectinidae) školjkaši visoke tržišne vrijednosti, pa bi vrste iz te skupine, npr. Jakobova kapica (Pecten jacobaeus) i Mala kapica ili Kapisana (Chlamis varia), smatraju stručnjaci, trebalo razmotriti kao potencijalno uspješne proizvode. 


Fotoprilog


Tagovi

Kamenice Novigradsko more Dr. sc. Ivan Župan Dr. sc. Tomislav Šarić Škrapa Vatroslav Karamarko Centar za školjkarstvo


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]