Na Agrifishu hrvatska delegacija zatražila produljenje i povećanje potpora poljoprivredi

Produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora zatražila je od Europske komisija hrvatska delegacija na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 11. i 12. listopada 2021. u Luksemburgu.

Naime, kako stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivede, slijedom bilateralnog sastanka dvaju ministara poljoprivrede, održanog tijekom najveće svjetske izložbe lova i prirode "One With Nature“ 25. rujna u Budimpešti, Hrvatska je zajedno s Mađarskom pokrenula inicijativu za produljenje privremenog okvira za mjere državnih potpora, zbog trenutnih velikih tržišnih poremećaja u poljoprivredi, posebice stočarstvu, prvenstveno uzrokovani poremećajima u odnosima ponude i potražnje zbog Covid pandemije.

U svom zahtjevu ministri su zatražili produljenje ovih mjera do 31. prosinca 2022. godine uz proporcionalno povećanje iznosa pomoći u poljoprivredi i ribarstvu, što bi pružilo dodatnu sigurnost najugroženijim predstavnicima u sektoru.

Prijedlog je podržalo 15 država članica, uključujući one najveće (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska ..), a povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izvijestio je Vijeće da je o zahtjevu obavijestio nadležnu kolegicu, izvršnu potpredsjednicu EK Margrethe Vestager.

Konačna odluka očekuje se u narednih mjesec dana.

Odbijene izvanredne mjere za stočarstvo

U istom kontekstu, Hrvatska je podržala i inicijativu Belgije o potrebi pokretanja izvanrednih tržišnih mjera ZPP-a zbog problema u svinjogojstvu.

Unatoč činjenici da je Vijeće gotovo jednoglasno zatražilo aktivaciju ovih mjera od strane EK, povjerenik je odbio prijedlog, smatrajući primjerenijima mjere restrukturiranja u sklopu Programa ruralnog razvoja, kao i okvir za državne potpore. Naglasio je ipak pritom da je Komisija svjesna kumulativnih problema koji su pogodili ovaj sektor te će nastaviti detaljno pratiti stanje i po potrebi adekvatno reagirati.

Također, na dnevnom redu bile su brojne i raznovrsne teme poput revizije tržišnih standarda EU, nove Strategije EU za šume, procesa usvajanja ZPP strateških planova, doprinosa poljoprivrede i šumarstva ispunjavanju klimatskih ciljeva EU za 2030. te pregovora o ribolovnim mogućnostima za 2022. godinu u Baltičkom moru.

U okviru rasprave o procesu usvajanja ZPP strateških planova, države su redom kritizirale EK zbog uključivanja pravno neobvezujućih zahtjeva.

Državni tajnik Tugomir Majdak pritom je istaknuo kako ne usporavaju niti jedan element postignutog dogovora, no obveza koju ima EK da procijeni doprinos i usklađenost strateških planova s ciljevima Zelenog plana ne smije se preliti na administracije država članica, a ni u kom slučaju ne smije utjecati na proces odobravanja i usvajanja tih planova.

Osigurati pravednost u raspodjeli obaveza 

Drugi dan sastanka bio je usmjeren na teme vezane uz Zeleni plan EU.

Hrvatska je, stoji u priopćenju resornog ministarstva, pozdravila objavu nove Strategije EU za šume do 2030. godine te istaknula važnost specifičnosti šumskih ekosustava i dugogodišnju tradiciju gospodarenja šumama u RH. Pritom je izrazila rezervu zbog uvođenja novih pojmova poput "starih šuma“ prije nego se usvoji zajednička definicija, kao i zbog nepoznanica o provedbi Strategije i raspodjeli tereta između država članica.

Rasprava o paketu "Spremni za 55 posto“ vođena je na temelju dokumenta slovenskog predsjedništva, kojim se tražilo mišljenje o glavnim izazovima i prilikama za poljoprivredni i šumarski sektor u kontekstu doprinosa postizanju cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.

Hrvatska je istaknula osnovnu potrebu osiguranja pravednosti u raspodjeli obaveza između država članica i između sektora, pri čemu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država i njihovih sektora.

Naime, u proteklih 10 godina samo su tri države članice, među kojima i Hrvatska, zabilježile značajno smanjenje emisija iz poljoprivrede.