Najbujnija u zimu ušla uljana repica

"Jesenas smo ispunili plan sjetve: posijali smo 400 hektara uljane repice, 335 hektara ječma i 1.000 hektara pšenice. Svi usjevi su u zadovoljavajućem stanju ušli u zimu. Nakon neobično toplog vremena u prosincu koje je doprinijelo njihovu razvoju, deblji snježni pokrivač štiti većinu usjeva od izmrzavanja", kaže Stjepan Lalić, tehnolog u novogradiškom Poljoprivredno-prehrambenom kompleksu.

Zanimljivo je da je u novogradiškom kraju, konkretno na Radarskom centru Gorice Državnog hidrometeorološkog zavoda, jučer izmjereno 35 centimetara snijega koji je dobrano zaštitio usjeve od niske temperature koja se u tom dijelu zapadne Slavonije spuštala i do -11,4 Celzijeva stupnja.

Upravo debeo snježni pokrivač spriječio je izmrzavanje usjeva, što govore i podaci tog Centra o temperaturi tla od -0,3 na dubini od 2 cm, a +1,2 na dubini od 10 centimetara.

Repica ima sposobnost retrovegetacije

PPK-ov tehnolog Lalić kaže da je najbujnija u zimu ušla uljana repica, ali se nada da neće biti većih problema jer su posijali hibride koji se i u slučaju izmrzavanja lisne mase dobro razgranaju. To nam je potvrdila i Mara Naglić, viša stručna suradnica za ratarstvo Poljoprivredno-savjetodavne službe Brodsko-posavske županije.

Blagodat za ratarske usjeve i voćnjake!

"Imali smo ranije primjere gdje je bujna lisna masa uljana repica stradala od niskih temperatura ili od teškog mokrog snijega, ali nije bilo većih šteta, jer ta uljarica ima sposobnost retrovegetacije, bočno se razgranava i nadoknadi oštećenja. Inače, ovaj snijeg i niske zimske temperature, na području Vrpolja bilo je i -13 Celzijevih stupnjeva, prava su blagodat za ratarske usjeve, jer će sigurno donekle reducirati jajašca, osobito termofilnih štetnika (crvenog pauka, grinja)". Topljenjem snijega akumulirat će se i dosta zimske vlage toliko potrebne poljoprivrednim površinama.

Usporit će kretanje vegetacije

Snijegu i niskim temperaturama razveselio se i Stipo Velikanović, voćar iz Trnjana u Brodsko-posavskoj županiji. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima 20 hektara jabuka, od toga 16 hektara modernih nasada sa mrežama za obranu od tuče i navodnjavanje te sa platformom za branje jabuka, što su financirali sa sredstvima IPARD-a.

"Dobro je što je nakon toplog prosinca sada u siječnju zazimilo sa obilnijim snijegom i niskim temperaturama. Valjalo bi da takvo vrijeme i potraje, što će ponajprije pridonijeti boljoj diferencijaciji cvjetnih pupova, što je i preduvjet za dobru rodnost. Usporit će i početak kretanja vegetacije", kaže Stipo. Dodaje da su ovaj tjedan planirali početi rezidbu voćnjaka, ali su ju odgodili dok se snijeg malo ne otopi.

Inače, zadovoljan je prošlogodišnjim urodom od pedesetak i više tona kvalitetnih plodova po hektaru. Većinu konzumne jabuke prodao je bosanskim otkupljivačima, a industrijska jabuka završila je u Austriji.

Dobro za fazu zimskog mirovanja

I Marija Milašin, stručna suradnica Poljoprivredno-savjetodavne službe u Oriovcu, inače i vlasnica nasada od oko 500 stabala marelica, kaže da je obilniji snijeg dobro došao. Osim razloga koje su naveli njezina kolegica Mara Naglić i Stipo Velikanović, ona kaže da snježni pokrivač štiti i korijenov sustav voćaka od smrzavanja, na što su u hladnijim godinama sa golomrazicama osjetljive neke voćne vrste.

Smatra da toplo vrijeme u prosincu nije naštetilo voćnjacima jer su noći ipak bile hladne. Bilo bi poželjno, kaže, da vrijeme sa snijegom i nižim temperaturama potraje do kraja ovog pa i do sredine sljedećeg mjeseca, da voćke prođu fazu zimskog mirovanja.

Onima koji imaju mlade nasade voća preporučuju da ih obiđu i ako to još nisu učinili, da ih zaštite od moguće najezde glodavaca. Mara Maglić kaže da pod snijegom veću štetu mogu načiniti i voluharice pa bi odmah nakon topljenja snijega trebalo pregledati površine na kojima su ti glodavci primijećeni potkraj jeseni i početkom zime.

Inače, niske temperature pomoći će i stvaranju mrvičaste strukture jesensko-zimske brazde, što će omogućiti kvalitetniju pripremu zemlje za proljetnu sjetvu.