Napravljen je prvi korak u razvoju Nacionalne strategije poljoprivrede, što kaže analiza stanja?

Napravljen je prvi korak u procesu razvoja Nacionalne strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj odnosno Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2020, koji je ujedno i podloga za daljnje planiranje u sektoru bazirano na empirijskim pokazateljima. Ministarstvo poljoprivrede, naime, izradilo je dokument "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj". 

"Dijagnostičkom analizom detaljno je istražena učinkovitost, efikasnost i pravičnost ulaganja u poljoprivredu, s ciljem identifikacije potencijala koje posjeduje ovaj sektor, ali  i cjelokupni ruralni prostor Republike Hrvatske. Dokument predstavlja prvi korak u procesu razvoja Nacionalne strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i podlogu za daljnje planiranje u sektoru bazirano na empirijskim pokazateljima te će pomoći Ministarstvu u izradi Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) 2021.-2027.", objašnjava pomoćnik ministrice poljoprivrede Nikša Tkalec. 

Izdaci za poljoprivredu na razini oko 1,3%BDP-a 

U izrađenom dokumentu, između ostalog, navodi se da su javni izdaci za poljoprivredu u Hrvatskoj trenutačno na razini oko 1,3% BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju hrvatski poljoprivrednici EU sudjeluje s oko 65%. (...)Potpora dohotku (putem izravnih plaćanja) predstavlja 40% dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, za razliku od 30% prosjeka EU-28. Iako Hrvatska malo zaostaje (s 33%) u apsorpciji sredstava za ruralni razvoj u odnosu na prosjek EU-a (s 42%), još uvijek je ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a.

"Strukturna ograničenja konkurentnosti poljoprivrede moraju se rješavati, kako bi se ostvario njihov potencijal. Hrvatska je trenutačno neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i suočena je s rastućom neravnotežom u poljoprivredno-prehrambenoj trgovinskoj razmjeni.

Iako Hrvatska malo zaostaje (s 33%) u apsorpciji sredstava za ruralni razvoj u odnosu na prosjek EU-a (s 42%), još uvijek je ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a.

Za jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora nužna su poboljšanja u (i) produktivnosti zemljišta i rada u primarnom sektoru, uključujući modernizaciju i diversifikaciju prema proizvodima s dodanom vrijednosti i veći oslonac na znanje i inovacije; (ii) sposobnosti poljoprivredno-prehrambenog dobavnog lanca kako bi mogao cjenovno bolje reagirati na mogućnosti rasta na domaćem i međunarodnom tržištu, istovremeno omogućavajući širu integraciju sektora; te (iii) sposobnosti upravljanja sve većim rizicima od klimatskih promjena i promjena na tržištu.

Rascjepkana proizvodna struktura 

U tom kontekstu, hrvatska rascjepkana proizvodna struktura, koja se smatra glavnom preprekom u stvaranju konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sektora, može se pretvoriti u potencijalnu vrijednost za diversificiranu poljoprivrednu proizvodnju, ukoliko se stvori poticajno poslovno okruženje. Regulatorne i administrativne reforme za poboljšanje poslovne klime i omogućavanje investicija nužan su preduvjet. Poticanje ulaganja mora se bolje uskladiti sa strateškim prioritetima i potrebama tržišta te bolje usmjeriti", stoji između ostalog u dokumentu. 

Kako će izgledati hrvatska poljoprivreda nakon 2020. ovisi i o vama

Podsjećamo, na izradi Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2020, Ministarstvo poljoprivrede posljednjih mjeseci intenzivno radi s timom Svjetske banke, a kvaliteti izrade dokumenta pomogla je i otvorena javna rasprava. 

Cijelu analizu "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj" možete pročitati u dokumentu ispod teksta.