Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje
  • 24.01.2009.

Navodnjavanje najbrže vraća novac uložen u poljoprivredu

Hrana je na svjetskom tržištu došla u prvi plan, posebno bazni poljoprivredni proizvodi, pa opravdanim postaje i navodnjavanje pšenice i kukuruza. Upravo navodnjavanje Svjetska banka stavlja na prvo mjesto kad se radi o povratu sredstava uloženih u poljoprivredu, kaže ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

  • 2.069
  • 101
  • 0

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva nedavno je u uputilo Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske u javnu raspravu, koja bi trebala iznjedriti kvalitetni zakon o regionalnom razvoju, te osigurati koheziju i strukture za provedbu regionalne politike i povlačenje sredstava iz fondova i prije nego što Hrvatska uđe u EU. No, kako je u posljednje vrijeme globalna gospodarska kriza snažno pogodila i domaću drvnu industriju, koju je zahvatio i val otkaza, razgovor s ministrom Petrom Čobankovićem započeli smo s tom aktualnom temom.
• Što Ministarstvo čini da bi pomoglo drvnoj industriji?
- Pratimo stanje u kojem se našla domaća drvna industrija, koja je neto izvoznik što je iznimka u cijelom gospodarstvu. Samo u prošloj godini suficit u robnoj razmjeni bio je 90 milijuna dolara, a došli smo do izvoza od gotovo milijardu dolara. Nažalost, domaća drvna industrija prva je osjetila znakove svjetske gospodarske krize i znatno su smanjene narudžbe za izvoz. Donijeli smo strategiju i operativni program drvne industrije, a u posljednje dvije godine proizvođačima je za poticaje isplaćeno gotovo 100 milijuna kuna. Uskoro ćemo raspisati i novi natječaj za nepovratna sredstva.
• Kako posluje domaća drvna industrija?
- Važno je naglasiti da je domaća drvna industrija u posljednje četiri godine udvostručila izvoz; s 464 milijuna dolara iz 2003. godine došli smo lani na 950 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je 115 posto. Bio bih jako zadovoljan kad bismo u izvozu prešli magičnu brojku od milijardu dolara, iako se mora imati na umu nepovoljna gospodarska kretanja na izvoznim tržištima koja su na udaru recesije. Domaća drvna industrija 70 posto prihoda ostvaruje od izvoza. Naši parketari su među najboljima na svijetu, a udio parketa iz Hrvatske čini gotovo sedam posto proizvodnje u Europi. Riječ je o znatnoj proizvodnji parketa od sedam milijuna kvadrata, od čega se izvozi šest milijuna. Uz to, raste izvoz namještaja i finalnih proizvoda u odnosu na piljenu građu i trupce, koji je sveden na minimum.
• Kakvi su trendovi u proizvodnji parketa i podnih obloga prevladavali na nedavnim sajmovima u Njemačkoj?
- Moram napomenuti da pokrivenost uvoza izvozom u drvnom sektoru između Hrvatske i Njemačke iznosi 220 posto. Kad govorimo o podnim oblogama, uz drvo koje se vraća na velika vrata u graditeljstvo, tu su još obloge od kamena, keramike i tekstila.
Na najvećem svjetskom sajmu podnih obloga Domotexu u Hannoferu očekuju rast drvenih podnih obloga, jer je drvo najprirodniji materijal, ono je i najtoplije. To je za Hrvatsku ključno. Veliki interes za hrvatski parket pokazali su gospodarstvenici iz Turske koja, iako je velika zemlja, nema veću proizvodnju parketa. Uz to, hrvatski drvni sektor ići će organizirano i na druge sajmove u svijetu.
• Koji su izazovi regionalnog razvoja Hrvatske?
- Mislim da je napokon došlo vrijeme da se Hrvatska više pozabavi regionalnim razvojem. Ne treba biti pretjerani optimist i misliti da će se pitanje našeg regionalnog razvoja brzo razriješiti. Hrvatska je sada u prosjeku na 50 posto BDP-a Europske unije prema kupovnoj moći. Za dvadesetak godina vjerojatno bismo sami prevladali tu razliku u razvoju, ali to bi onda predugo trajalo. Integracijom u EU i preuzimanjem zakonskih okvira to će trajati puno kraće, ali zato moramo stvoriti pretpostavke da u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja budemo u stanju iskoristiti pretpristupnu pomoć te strukturne i kohezijske fondove kad uđemo u Uniju. Lani je bila prva godina da je za strukturne i kohezijske fondove za regionalni razvoj Europska komisija osigurala veća sredstva nego za poljoprivredu. Za taj važan posao trebamo se dobro pripremiti kako bismo u konačnici mogli iskoristiti novac koji će nam biti na raspolaganju, a riječ je o milijardu eura.
Zbog toga je ključno da u ovom razdoblju izradimo Strategiju regionalnog razvoja, na kojoj se radilo i prijašnjih godina. Prema Nacionalnom programu usklađivanja zakonodavstva, za Strategiju smo predvidjeli treći kvartal ove godine, gdje ćemo, uz prikaz postojećeg stanja, naznačiti mjere i aktivnosti za ravnomjerni razvoj Hrvatske. Donijet ćemo izračune kako gospodarske snage, tako i demografske slike određenih prostora i na temelju toga stvarati novi zakonodavni okvir koji će morati uslijediti u procesu usklađivanja zakonodavstva.
• U kakvom su stanju naše regije?
- Evidentno je raslojavanje hrvatskih županija na one razvijene i nerazvijene. U Zagrebu je koncentrirana većina toga, od većine stanovništva Hrvatske, 38,5 posto onih s VSS-om, 20 posto zaposlenih, 50 posto privatnih tvrtki, 70 posto dobiti tvrtki. No, pravu sliku stanja, učinkovitosti dosadašnjih mjera i ekonomskih učinaka na terenu daju dvije studija na kojima su radili znanstvenici fakulteta i instituta u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Ja sam čovjek brojki. Ne može se više nešto raditi na osnovi osjećaja, ili zato što je to ministar negdje vidio. Studije nisu kraj, već početak naše suradnje s domaćim znanstvenim i stručnim institucijama, koje su najveći autoriteti, a često nisu bili korišteni na pravi način.
• Što će biti s postojećim zakonima nakon što se donese onaj o regionalnom razvoju?
- Zakon o regionalnom razvoju neće eliminirati Zakon o obnovi, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskom području, Zakon o Gradu Vukovaru, kao ni Zakon o otocima. Oni će i dalje ostati na snazi dok se ne steknu uvjeti za njihovo ukidanje. Želim naglasiti da to nije u kontekstu da će neka područja izgubiti neka stečena prava.
• Kako napreduje obnova područja od posebne državne skrbi?
- U poslove obnove nakon Domovinskog rata utrošeno je 35 milijardi kuna. Otprilike je to dva i pol puta više nego za autocestu od Bosiljeva do Splita. Nedavno se krenulo s prodajom stanova i kuća na području od posebne državne skrbi. Prihod od prodaje stanova ići će jedinicama lokalne samouprave. Nema problema s državnim stanovima, ali ima sa stanovima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, što treba uskladiti jer se, kao što je uredbom propisano, moraju prodavati po istim kriterijima. Ne može se prodati nešto što nije imovinsko-pravno riješeno.
Inače, radi se o znatnim sredstvima, jer će gotovo dvije milijarde kuna ostati jedinicama lokalne uprave od prodaje stanova. Grad Vukovar će prodajom stanova ostvariti gotovo 200 milijuna, a Beli Manastir oko 50 milijuna kuna.
• U što će se taj novac utrošiti?
- Koristit će se dijelom za obnovu infrastrukture, ali može se dijelom iskoristiti i za obnovu gospodarstva na tom prostoru, za određene poticajne mjere. Nije intencija da od toga praktično žive gradovi, nego da se taj novac uloži u nešto što oživljava taj prostor. Znači, ulaganje u infrastrukturu kao uvjeta za razvoj i u gospodarske subjekte koji trebaju biti u funkciji infrastrukturne pretpostavke za normalan život. Dakle, riješeno pitanje vodoopskrbe, odvodnje, škola, ambulanti, bolnica, struje, plina i ostaloga, da ljudi imaju gdje raditi i svojim radom osigurati si egzistenciju kako ne bi morali napustiti taj prostor.
Uveli smo i načelo pravičnosti i pravednosti. Tako smo ukinuli rok za nabavu darovanog građevinskog materijala, jer što ako netko ne može ostvariti to svoje stečeno pravo?
• Kako napreduje navodnjavanje Hrvatske?
- To je nacionalni projekt koji se odvija dobrom dinamikom. Nije navodnjavanje natapanje, ili da se kupi nekoliko tisuća pumpi i onda polijeva. Prvo se moraju stvoriti pretpostavke odakle će se voda koristiti, odakle će se moći navodnjavati, a drugo, to je zahtjevan projekt, nije samo pitanje navodnjavanja. Mi smo u određenim dijelovima morali prije toga riješiti problem viška vode, jer nažalost imamo situaciju, poglavito dio oko Zagreba i na istoku, a rekao bih i jug, gdje zimi ima viška vode koja leži na njivama i zbog toga je dobar dio površina neobrađen. Odredili smo da će država urediti detaljnu kanalsku mrežu.
• Što to znači u brojkama?
- U dvije godine očišćeno je više od 10 tisuća kilometara kanalske mreže, što je prva pretpostavka uređenja zemljišta. Ostaje još oko 12 tisuća kilometara što ćemo većim dijelom urediti u ovoj godini, a zatim ih predajemo na upravljanje županijama koje će raspisivati naknadu za melioracijsku odvodnju. O kanalima prvog i drugog reda i dalje će skrbiti država preko Hrvatskih voda. To je sveobuhvatan projekt, jer nije u pitanju samo navodnjavanje, nego zaštita poljoprivrednih površina. Mi ne možemo navodnjavanjem upropastiti zemljište, nego na stručnim osnovama voditi taj proces kako bi se poboljšala kvaliteta tla i usjeva i time povećala proizvodnja hrane. Sad kad je hrana na svjetskom tržištu došla u prvi plan, posebno bazni poljoprivredni proizvodi, opravdanim postaje i navodnjavanje pšenice i kukuruza. Upravo navodnjavanje Svjetska banka stavlja na prvo mjesto kad se radi o povratu novca uloženog u poljoprivredu.

Potpore u skladu s razvojem regije

• Što donosi okvir za razvoj širih regija kad je riječ o Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Panonskoj i Jadranskoj regiji?
- Radi se o statističkim regijama kako ih Europa prepoznaje i gdje usmjerava svoje izračune i provodi svoje mjere. One neće imati ni upravni niti samoupravni karakter, već će se u njima stvarati slični uvjeti za razvoj gospodarstva. Središnja Hrvatska sada je na razini 64 posto razvoja EU, Jadranska 47 posto, a Panonska regija 34,5 posto. Manje razvijene regije mogu raspolagati sa 50, 60 i 70 posto potpora, a razvijena Središnja Hrvatska sa 10 posto manje. Dakle, sukladno razvoju pojedine regije, raspoređene su potpore, ali to su gornji limiti. To ne znači da će potpore uvijek biti tako raspoređene, jer se radi o velikim iznosima, znatno višim od mogućnosti našeg gospodarstva, odnosno onoga što se moglo koristiti.

Niža cijena drvne sirovine i dulji rok plaćanja

• Budući da drvnoj industriji treba pomoć, jesu li, i koliko, snižene cijene sirovine?
- Kako je država vlasnik Hrvatskih šuma, razmatrali smo stanje u drvnom sektoru i poduzeli određene mjere da bismo potaknuli finalnu proizvodnju namještaja, parketa i drugih industrijskih proizvoda od drveta. Radi se o rabatu od pet posto Hrvatskih šuma, a smanjili smo i cijenu sirovina za ovu godinu od pet do 20 posto. Snizili smo cijenu transporta Hrvatskih šuma i naknade za korištenje šumskih putova. Uz to, produljili smo plaćanje za određene sortimente sa 60 na 90 dana.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Navodnjavanje Tlo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]