Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje
  • 28.08.2012.

Navodnjavanje skupo i nedovoljno efikasno

Hrvatska tla nemaju sposobnost upijanja vode jer smo sagorjeli humus

  • 812
  • 39
  • 0

Kao univerzalno rješenje tragičnih posljedica visokih temperatura i suše za poljoprivredu riječ navodnjavanje ponavlja se kao mantra.

Ipak, neki agronomi, poput dr. sc. Darka Znaora, upozoravaju da se navodnjavanje ne smije nametati kao odgovor na sve probleme, jer to je naprosto daleko od istine - osobito za Slavoniju kao tradicionalni ratarski kraj.

Bankama navodnjavanje nije prioritet

Sve i da imamo 100.000 navodnjenih hektara, koliko do 2020. planira ostvariti Ministarstvo poljoprivrede, koliko bi to moglo biti rješenje za katastrofalne posljedice suše?
- Prvo, treba naglasiti da je to uistinu hipotetsko pitanje, jer Hrvatska jednostavno nema novca da uspostavi takav sustav navodnjavanja u idućih dvadeset godina. Sustav navodnjavanja po hektaru košta oko 100.000 kuna. Ako pomnožite 100.000 kuna sa 100.000 hektara dobit ćete impoznatnu brojku koju bi ili država ili poljoprivrednik morali odnekud namakunti. Niti taj novac za investicije ima država, niti ga imaju poljoprivrednici - jedino ga imaju banke. A bankama ovog trenutka navodnjavanje svakako nije prioritet. No, čak kad bismo imali taj sustav, još uvijek netko treba platiti vodu - ona nije resurs koji možemo trošiti tek tako, a nama trebaju enormne količine vode da bismo spasili usjeve od suša. Da se razumijemo, navodnjavanje podržavam tamo gdje postoji ekonomska opravdanost i gdje je moguće dozirati vodu, znači u povrtlarskim kulturama i višegodišnjima nasadima. Međutim, na ratarskim kulturima, koje dominiraju u Slavoniji, mi ne možemo navodnjavati "kap po kap", nego moramo ići velikim raspršivačima, a pritom je potrebno mnogo vode koja se i gubi. I tu dolazimo do ključnog problema - mi bismo navodnjavali sito. Hrvatska tla, naime, nemaju sposobnost upijanja vode, odnosno to je svedeno na minimum, jer smo sagorjeli humus i tako izgubili spužvasti efekt u tlu koji je mogao zadržavati vodu. Sva voda koju dodajemo ili će ispariti ili se ocijediti, a vrlo malo će ostati u tlu dugotrajno. Zato i smatram da osnova jeftine borbe protiv suše treba biti izgradnja tla plus racionalnija obrada. Koliko bi to stajalo ratara vrlo je teško reći, ali - prema mojim grubim računicama - da bismo došli do minimalne kritične razine humusa trebalo bi možda 10-ak posto od troška navodnjavanja.

Sagoreno bogatstvo

Što konkretno znači obnova humusa i u čemu je poenta?
- Poljoprivredno tlo je nacionalno bogatstvo, a njegova je plodnost, prije svega, bazirana na sadržaju humusa. Mi imamo situaciju u Slavoniji da tla koja su imala 5 - 6 posto humusa danas imaju ispod dva posto. Dakle, mi smo sagorjeli više od pola tog nacionalnog bogatstva, a to je kao kad imate kockara u obitelji koji je proćerdao imanje - mnogo ga je lakše proćerdati, nego vratiti. Nije nemoguće, ali je to dug i mukotrpan posao kojeg se aposlutno trebamo latiti ako želimo da se naraštaji koji dolaze jednog dana budu mogli prehraniti. Potrebno je primjenjavati agrotehničke mjere koje izgrađuju humus, a to znači veća upotreba stajskog gnojiva, smanjenje mineralnog, širi plodored, uključenje travno-djetelinskih smjesa u plodored...

Poljoprivrednici se žale da su nekada dvije od deset godina bile sušne, a sada je situacija izokrenuta - dobre su samo dvije od deset. Kako se možemo suočiti s tim promjenama?
- Unatrag posljednjih 10 - 15 godina nama je praktički svaka treća sušna, a to prije nije bio slučaj. Osim toga, naša tla su kronično žedna. Mjerenja naših znanstvenika ukazuju da tla danas imaju oko 40 posto manje vode nego prije 40-ak godina. Dakle, imamo dvostruko nepovoljnu situaciju za ratara, a kreatori naše agrarne politike, a ni poljoprivrednici sami, to ne uzimaju dovoljno ozbiljno. Za Hrvatsku će biti iznimno važno da u novom programskom razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koja počinje 2014. godine, iskoristi programe posebnih mjera protiv klimatskih promjena. Europska komisija tražit će od svake zemlje članice da izradi te programe, što znači da će postojati poticaji i subvencije koje bi naši poljoprivrednici morali iskoristiti.

Druge kulture - potez očajnika

S obzirom na klimatske promjene, postoji li bojazan da bi se naši poljoprivrednici morali preorijentirati na druge kulture?
- Preusmjerenje na druge kulture, one koje se uzgajaju u sušnim krajevima, bio bi zadnji očajnički pokušaj. Na raspolaganju imamo cijelu lepezu mjera koje bi trebalo testirati da ne bismo morali ići na uzgoj, recimo, sirka umjesto kukuruza. Mislim da ne bi bilo loše i kada bismo ponovno testirali stare sorte koje su se nekad uzgajale kod nas, pokušali napraviti selekciju i oplemenili ih. One su već bile prilagođene klimatskim uvjetima i našem podneblju, a vjerujem da bi mogle dati pozitivan doprinos u borbi protiv klimatskih promjena. Tu su i druge mjere, recimo pomicanje datuma sjetve - bilo ranije ili kasnije, pa još ne treba strahovati da ćemo zaista morati prići tom zadnjem rješenju.

Autor: Daniel RADMAN


Tagovi

Navodnjavanje Humus Suša

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]