Nekorištenje zemljišnih parcela

Upis zemljišta u ARKOD, sustav evidencije zemljišnih parcela, pokazao je da se u Zadarskoj županiji koristi 17.843 hektara poljoprivrednih površina na 34.739 arkod parcela. Od spomenute površine na oko 6.000 hektara su trajni nasadi, na 1.000 hektara evidentirana je proizvodnja povrća, a sve ostalo su livade i pašnjaci. Upis u ARKOD sustav obavljali su djelatnici nekadašnjeg Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a sada Hrvatske poljoprivredne komore te Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Loš zakon o nasljeđivanju

- Podaci o kojima se govori su podaci zaključno sa 31.12.2010., s tim da je tada bilo odrađeno oko 98% poljoprivrednih gospodarstava. Nakon toga vršio se i dalje upis uglavnom bezemljaša, a konačne podatke imat ćemo početkom ožujka, kada započinje podnošenje zahtjeva za poticaje (AGRONET-sustavom) koji ćemo opet zajedno s PG-ima odrađivati mi i HPA-a, a APPRRR će zaprimati zahtjeve, obrađivati ih i slati na isplatu. Po mom i mišljenju svih kolega koji su radili na upisu, korištena poljoprivredna površina je jako mala. Mi imamo podatke, koji proizlaze iz strategije razvoja poljoprivrede Zadarske županije iz 1999. godine, da u Zadarskoj županiji ima 68.000 hektara obradivih površina, a s pašnjacima preko 100.000 hektara, kaže voditeljica Područnog odjela HPK Gordana Dragun i objašnjava veliku razliku između stvarno korištenih površina i ukupnih:

- Svjedoci smo da se najveći dio poljoprivrednih površina stoji zapušteno. Tome je doprinijelo sustavno napuštanje sela započeto u prošlom sustav, a koje se sada nastavlja. Nadalje Zakon o nasljeđivanju nije reguliran kako bi trebao biti. Poljoprivredno zemljište trebao bi naslijediti onaj koji ostane raditi na njemu, a kod nas se to cjepka već generacijama pa imamo veliki broj malih čestica koje nisu prikladne ni za kakvu poljoprivrednu proizvodnju. U Zadarskoj županiji na 17.843 hektara korištenih poljoprivrednih površina ima 34.739 arkod parcela. Slično stanje je u cijeloj Hrvatskoj gdje je upisano oko 900.000 hektara korištenih poljoprivrednih površina na 1,3 milijuna ARKOD parcela. Ovaj problem trebao bi se u budućnosti riješiti okrupnjivanjem zemljišta i uvođenjem poreza na neobrađeno zemljište. Trenutačno stanje nije dobro za zemlju kao što je Hrvatska koja bi trebala biti primarno poljoprivredna i koja ima mogućnost da kroz turizam izvozi kod kuće.

Vrijedna baza podataka

Ako analiziramo korištenu površinu poljoprivrednih u Zadarskoj županiji s drugim u Hrvatskoj, onda se Zadarska županija nalazi u donjem dijelu. U usporedbi s drugim u Dalmaciji onda je na prvom mjestu. No to nije realna usporedba jer druge dalmatinske županije nemaju poljoprivrednih površina koliko zadarska. Isto tako ne možemo se uspoređivati ni sa slavonskim županijama koje su po ovom kriteriji daleko ispred nas, kako kaže Dragun te dodaje da razloga za zadovoljstvo nema:

- Po mom bi mišljenju ovaj broj bio optimističan kada bismo mi koristili 50.000 hektara poljoprivrednih površina. Sada smo daleko od toga.

Inače ARKOD sustav je državni projekt kojim se moraju evidentirati sve poljoprivredne površine koje za poljoprivrednu proizvodnju koriste sva poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik. Posebno su se ažurirali trajni nasadi i to na način da se prvo nacrtaju, a zatim se upisala kultura, podloga sorte, godina sadnje. Sve to rezultirat će vrijednom podacima.

- Mi ćemo sada prvi put u Hrvatskoj dobiti vrijednu bazu podataka, preciznu sliku stanja na terenu. Uvijek smo govorili o samodostatnosti proizvodnje, ali nikada nismo znali koliko je ona i s čim zapravo raspolažemo. Nismo imali mjerodavnih podataka koje smo mogli podastrijeti i reći da za nešto ne trebamo uvoz jer imamo vlastitu proizvodnju koja zadovoljava naša potrebe. Na temelju podatka koje sada dobivamo moći ćemo planirati proizvodnju i uvoz, kaže Dragun i dodaje:

- ARKOD se radi i da bi poljoprivredna gospodarstva mogla podnijeti zahtjev za poticaj. Do sada su se oni podnosili na temelju posjedovnog lista te bi podnositelji zahtjeva za poticaj rekli da imaju toliko površina pod oranicama, trajnim nasadima, pašnjacima i tome se vjerovalo. Sada se na snimci vidi što se nalazi na zemljištu, je li se ono stvarno obrađuje ili je zapušteno. Neće više biti malverzacija i poticaje će dobivati oni koji to zaslužuju.

Autor: Ante Vidović