Nema više poticaja, novac ide samo za dobre programe

Hrvatsku u 2010. godini čeka 154,2 milijuna europskih eura namijenjenih institucionalnoj izgradnji i prilagođavanju Europskoj uniji, regionalnom, ruralnom razvoju te jačanju prekogranične suradnje sa susjednim državama.
U posljednje tri godine Hrvatska je povukla 435,7 milijuna eura pretpristupne pomoći, a sa 154,2 milijuna eura osiguranih za 2010. godinu ukupni iznos penje se na 590 milijuna eura. Podaci su to koje je iznio Paolo Berizzi, voditelj Odjela za gospodarski razvoj, pravosuđe, unutarnje poslove i civilno društvo pri Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj, naglašavajući važnost pretpristupne pomoći u tranzicijskim zemljama i njihova usklađivanja sa stečevinama Unije.
- Financijska je potpora kap vode u proračunima zemalja, ali je važna jer se koristi striktno u sektorima u kojima se Hrvatska priprema za članstvo u Europskoj uniji. Dajemo novac za akcije koje su potrebne, a za što Vlada u svom proračunu nema kapaciteta - kaže Berizzi. Ističe kako je samo za Hrvatsku u 2007. godini izdvojeno 138,8 milijuna eura, 2008. godine dobili smo 146 milijuna, u tekućoj 2009. godini 151,2 milijuna, a sljedeće godine u sklopu IPA programa (Instrument for Pre-Accession Assistance) osigurano je 154,2 milijuna eura. Riječ je o programu pretpristupne pomoći namijenjenom za sve zemlje kandidatkinje ili one potencijalne kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju, i koji je zamijenio dosadašnje i u Hrvatskoj znane programe PHARE, ISPA, SAPARD, CARDS kroz koje su do sada povučeni milijuni za reformu javne uprave, modernizaciju pravosuđa, usvajanje europskih stečevina, a značajna sredstva izdvojena su za razvoj ratom zahvaćenih područja, odnosno gradnju infrastrukture, elektro, vodovodnih i kanalizacijskih sustava, obnovu i gradnju škola, razminiranje te potporu gospodarskom razvoju i opremanje poslovnih zona.

Hvatskoj 154,2 milijuna eura u 2010.

- IPA je sada jedini program koji obuhvaća sve potrebno. To je instrument sastavljen od pet komponenti s glavnim ciljem pomoći u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, administrativne i ekonomske reforme, ekonomskog i društvenog razvoja te regionalne i prekogranične suradnje, kao i pripremu države kandidatkinje za korištenje strukturnih fondova nakon ulaska u EU - podsjeća Paolo Berizzi.
U 2010. godini Hrvatska će od 154,2 milijuna eura najviše novca, 56,8 milijuna, dobiti za regionalni razvoj, odnosno gradnju infrastrukture.
Na drugom mjestu po visini sredstava od 39,5 milijuna eura je pomoć u tranzicijskom razdoblju i izgradnji institucija, što priprema zemlju za ulazak u Europsku uniju, a ta će se pomoć nastaviti i kada Hrvatska postane punopravna članice Unije. Za ruralni razvoj osigurano je 26 milijuna eura, a za razvoj ljudskih resursa, između ostaloga i za jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada, za mjere zapošljavanja, povećavanje prilagodljivosti radnika, za trgovačka društava i poduzetnike te unapređivanje sustava obrazovanja izdvojit će se 15,7 milijuna eura.
- Nakon ulaska u Europsku uniju sredstva se utrostručuju. Možete očekivati mnogo veća sredstva iz strukturnih fondova, čiji je cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja članica i zato se Hrvatska već sada priprema kako bi ih mogla koristiti - kazao je Berizzi.
Podsjeća da ulaskom u EU u Hrvatskoj više neće biti državnih subvencija i poticaja, u Hrvatskoj najznačajnijih u brodogradnji koja će se dokinuti privatizacijom škverova te poljoprivredi. Berizzi odbacuje strepnje hrvatskih poljoprivrednika koji ističu da ni s poticajima ne mogu funkcionirati, a bez te pomoći sigurni su u propast.

Nema novca - ima pomoći

- Nema više poticaja, ali to ne znači da nema novca i pomoći. Samo ne u dosadašnjem obliku u kojemu je država davala svima i svi su, bez obzira što rade, dobivali novac. Svi farmeri u zemljama članicama dobivaju novac iz Bruxellesa, ali moraju imati program. To je ključno. Daje se samo ako se čini nešto dobro u agrokulturi, a ne daje se svima. Projekti se moraju aplicirati, moraju ih odobriti vlade, a poslije Bruxelles - rekao je Berizzi. Objašnjava da se novac može povući za razne projekte modernizacije, unapređivanje farmi, ali se, primjerice, ako u nekoj grani prijeti veća proizvodnja od potreba tržišta, novac daje i za održavanje neobrađenih površina.

Autor: Zorana DELJANIN