Nikad više poljoprivrednih zadruga s manje prometa i zadružne imovine

Koliko točno u Hrvatskoj ima poljoprivrednih zadruga nitko ne zna, jer njihov broj i nadalje raste, kao gljive poslije kiše.

No, zna se nešto drugo, a to je da nikad do sada poljoprivredne zadruge nisu manje zapošljavale, imale toliko malo prometa i zadružne imovine, tvrdi Mirko Macokatić, član Izvršnog odbora Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.

Sve je to skupa rezultat dugogodišnje nebrige države, drži on, zbog čega je zadrugarstvo do sada pretrpjelo već nekoliko jakih udara. Istina, država je donosila neke mjere koje su trebale ići u prilog zadrugarstvu, međutim, neke od njih pogodovale su samo određenim strukturama.

Država se nije brinula za zadruge

Macokatić pritom podsjeća na osnivanje Gospodarske sloge koja je radila bez poreza na promet.
- Sad zamislite situaciju kad imate konkurenta koji je od vas 20 posto jeftiniji, a vi ste osuđeni na stagnaciju, ili još češće - na pad. No, Gospodarska sloga je ugašena, vjerujem da je to i zbog netransparentnog i neurednog poslovanja. Međutim, ona je ostavila velike negativne posljedice na zadrugarstvo, primjerice promet u zadrugama se smanjivao. Drugi veliki udar bio je nekritično osnivanje udruga, u vrijeme ministra poljoprivrede Dominikovića, a koje su trebale biti organizacije građana. Međutim, one su vrlo brzo postale gospodarski subjekti i počele su se i one baviti prometom roba, također bez poreza na promet. I opet su bile jeftinije, ovisno kolika je stopa poreza tada bila, što se odrazilo na položaj i poslovanje poljoprivrednih zadruga, kaže Macokatić, te dodaje da su tu, prema njegovom mišljenju, bili ključni problemi koji su doveli do pada prometa i loših financijskih rezultata poljoprivrednih zadruga.

S druge strane, dodao je Macokatić, izostala je prava briga države za taj gospodarski segment, a sve mjere koje su ipak bile donesene bile su općeg tipa, a ne selektivnog, što su, ističe, prema njegovom mišljenju trebale biti.

Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u HGK-Županijskoj komori Osijek, navodi da je na području istočne Hrvatske mali broj poljoprivrednih zadruga koje rade pozitivno, dok je veliki broj u teškoćama i pred stečajem.
- Rezultat je to mjera poljoprivredne politike unatrag 20 godina koja nikad nije prepoznala poljoprivredne zadruge kao važan čimbenik na koje trebaju biti naslonjeni poljoprivrednici, kao što su to bili ranije. Naime, prije Domovinskog rata poljoprivredne su zadruge imale određene beneficije, kao primjerice mogućnost dobivanja povoljnih kredita, te drugog zbog čega se tada osjećalo veće zadovoljstvo na selu, kaže Nad. U zadnjih 20 godina nekoliko puta je mijenjan zakon o zadrugama, a kako navodi Nad, prema posljednjim izmjenama zadrugu može osnovati sedam osoba (ranije tri osobe), a ulog je minimalnih 10.000 kuna.

Sve bliže dioničkim društvima

- Na afirmativan način raspodjeljuje se dobit. Primjerice predviđeno je da 30 posto dobiti ide u daljnji razvoj, pet posto u pričuvu, a preostalih 65 posto dobiti zadrugari mogu podijeliti, kaže Nad.
No, dodaje da ta odredba može biti dvosjekli mač - s jedne strane zadrugare može motivirati na još veći rad, ali u slučaju nagovještaja lošijeg poslovanja navesti ih da imovinu izvuku iz zadruga. Ako se donesu dobre mjere porezne politike, koje neće oporezivati dobit i slično, nema opasnosti od izvlačenja, odnosno otuđivanja imovine, kaže Nad.

U zadnje vrijeme na području Slavonije i Baranje kruži priča da se neke od poljoprivrednih zadruga pretvaraju u dionička društva, jer ih tako navodno banke bolje kreditno prate. No, Macokatić kaže da je tu riječ o nečem drugom. Navodi da nove izmjene Zakona o zadrugama predviđaju i procjenu imovine zadruge i pretvaranje te imovine u članske uloge. Na taj način će u nekim zadrugama cjelokupna imovina biti identificirana kao članski ulog, što približava zadrugu dioničkim društvima.

Sasvim je drukčija situacija po pitanju zadrugarstva u zemljama EU, koje zajedno imaju 300.000 poljoprivrednih zadruga, a zapošljavaju 4,8 milijuna osoba. Za razliku od Hrvatske u zemljama EU broj zadruga smanjuje se, odnosno više zadruga udružuje se u veće i slično. Međutim, u Hrvatskoj, kako smo već naveli, unatoč tome što hrvatsko zadrugarstvo konstantno prati loš imidž, od 2002. godine i posljednjih izmjena zakona interes za njihovim osnivanjem raste pa ih se godišnje osnivalo i po dvjestotinjak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ