Novi zakon po pravilima EU zagorčao život poljoprivrednicima

Nemojte nas slikati, radije nas pitajte što radimo u ovome hodniku i zbog čega gubimo vrijeme, umjesto da radimo svoj posao na polju i u štali, kojega ionako sada imamo preko glave - rezignirano je prokomentirala žena koju je naš fotoreporter zatekao među skupinom poljoprivrednika okupljenih pred vratima regionalne Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na drugome katu zgrade županijske i državne uprave.

Produljeni rok smanjio gužve

Doduše, one prave gužve, kada se u uskom hodniku guralo i po stotinjak ljudi ovih su dana utihnule, ali samo iz razloga što je Ministarstvo, nakon što je uvidjelo da se posao neće moći završiti do 15. svibnja, produžilo rok prijava za još mjesec dana.
- Uvijek se sve lomi na leđima seljaka. Da se nije produljio rok, ostao bih bez poticaja. Imao sam problema s papirologijom, jer ovi gore neprestano štancaju nove pravilnike i zakone koji umjesto reda stvaraju gužve i nered u kojemu se ne zna tko pije, a tko plaća. Onaj tko je sve ovo smislio, nema pojma što radi! Imam zahtjev za 42 hektara i oko toga sam imao posla i hodanja skoro dva tjedna, jer mi je stalno falio neki papir - komentirao je Franjo Gazica nova pravila „igre“ oko prijavljivanja za državne poticaje.

Nova pravila po diktatu EU

A zapravo se radi o popisivanju u tzv. ARKOD, novi sustav evidencije zemljišnih parcela u RH prema normama Europske unije. Naime, do ulaska u Uniju, dosadašnji Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i dalje će biti temeljna evidencija koju Agencija koristi za dodjelu poticaja. No samo upisom u ARKOD poljoprivrednici, a njih je u RH 150.000, moći će ostvariti pravo na poticaje nakon ulaska u EU. Iako je ARKOD na službenim stranicama definiran tako da poljoprivrednicima omogući jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje, oni, stojeći danima u redu za upis, na smjenu s članovima obitelji ili prijateljem, zasad tako ne misle. Ocjenjuju to još jednom zamršenom obvezom što je uslijedila nakon satelitskog snimanja čestica na terenu. Prijavljene proljetne kulture točno po česticama moraju odgovarati situaciji na terenu koja se prati satelitskim snimkama. Otkriju li se nepodudarnosti, seljaci će biti sankcionirati i ostat će bez poticaja, što si ne smiju dopustiti. Stoga ranije gužve i panika zbog premalo vremena i ne čude.

Nitko ne krivi činovnike

-Stalno nam zagorčavaju život! Dosad smo sami ispunili papir, predali ga i stvar je bila završena. A sada su ga zakomplicirali da ne može biti gore. ARKOD-om se brojke na terenu trebaju “u dlaku” slagati s podacima na papiru. Zato neki seljaci već danima čekaju i obijaju vrata Agencije, jer im stalno nešto fali, ili nije u redu - kaže Mato Šarlija koji je ovdje već treći put.
Zanimljivo je kako u ovome slučaju nitko ne krivi zaposlenike Agencije koji unatoč činjenici da od 7.00 do 15.00 sati ne dižu glavu s papira i ekrana računala, ipak uspijevaju zadržati hladnokrvnost. Obrada pojedinog „slučaja“ može trajati i po sat vremena, a uz to valja računati i na davanja potankih pojašnjenja, uputa i savjeta strankama.
-Ovo nije ništa drugo nego mučenje nas poljoprivrednika ali i zaposlenika u Agenciji - zaključuju ogorčeni poljoprivrednici.

Članstvo u EU donosi 750 milijuna eura potpora

Ministar Petar Čobanković obratio se „okružnicom“ dostupnom svim poljoprivrednicima kojom ih je potanko izvijestio o svim novostima vezanim uz Zakon o državnim potporama koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Posebno je naglasio kako će ukupna razina potpora našoj poljoprivredi nakon ulaska u EU biti viša od sadašnje, premda će trebati uložiti puno napora da bi se u cijelosti iskoristile sve mogućnosti i sve oblike potpora koje bi trebale već u prvoj godini članstva iznositi preko 750 milijuna eura. Inače, prema podacima iz javnog priopćenja Agencije veliki broj poljoprivrednika podnijelo je zahtjeve i putem računalnog sustava Argonet na kojemu je do sada zabilježeno 78.000 zahtjeva. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije pak, u upisnik je registrirano 14.500 poljoprivrednika, a do danas je zaprimljeno preko 7.000 zahtjeva.

Autor: Mirjana Rosić-Zrinski