Sve više se šire duž riječnih tokova, a uništavaju prirodna staništa autohtonih životinja. Kopaju kanale i grade gnijezda u riječnim nasipima i potkopavaju mostove.
Invazivne vrste su veliki svjetski problem, a među 100 najčešćih svoje mjesto je pronašla nutrija Myocastor coypus koja vodi porijeklo iz Južne Amerike. Poznata je i pod nazivima barska nutrija, mišji dabar.
Ovaj krupni glodavac uzgajao se na farmama zbog krzna i mesa. Životinje koje su pobjegle s farmi su se naselile u europski biosustav gdje predstavljaju pravu prijetnju po domaći ekosustav. Naseljavaju potoke, rijeke, jezera, močvare.
Svojim izgledom nutrije podsjećaju na ogromne štakore. Dužina tijela s glavom varira od 36 do 65 m, dok je rep dug od 25 do 35 cm. Odrasle jedinke mogu težiti između 4 i 9 kg. Imaju plivaće kožice između prstiju na zadnjim nogama. Krzno je smeđe. Prepoznaje se po narančastim sjekutićima.
Hrane se vodenom vegetacijom, travama, trskom, zeljastim i korjenastim povrćem, šećernom repom, djetelinom, lucernom. Odlični su plivači i ronioci.
Tijekom godine nekoliko put se legu. Ženke dostižu spolnu zrelost s tri do osam mjeseci, a mužjaci između četiri i deset. U jednom leglu može biti između dvoje ili devet mladunaca. U divljini žive do četiri godine, a na farmama šest do osam. Love ih lasice, psi, sove, jastrebovi, mačke, kune.
Najveća opasnost od nutrija dolazi zbog njihovog načina života. Zbog potrage za hranom uništavaju vodenu vegetaciju i poljoprivredne usjeve.
Ipak, najveća opasnost dolazi zbog kopanja nasipa i pravljenja gnijezda čime narušavaju njihovu stabilnost i povećavaju opasnost od poplava, uništavaju kanale. Odgovorne su za potkopavanje mostova i njihovo urušavanje. Uništava staništa autohtonih životinja, posebno ptica i riba.
Sada je ova životinja naselila veći dio Europe. U Hrvatskoj obitava u slivu Dunava kao i rijeke Mirne u Istri. Odatle se šire na druge rijeke i potoke koji se u njih ulijevaju. Prvi put je zabilježena još davne 1936. godine u Međimurju, a do danas se udomaćila i može se vidjeti u gradskim sredinama kroz koje protječu rijeke ili su u blizini riječnih površina.
U Bosni i Hercegovini je primijećena na području Save odakle se širi na njene pritoke. Lovci iz Kozarske Dubice su 2007. godine ulovili nutriju na području Une, a od tada je zabilježeno njeno prisustvo i na drugim pritokama Save.
U Srbiji se rasprostranjenost veže za Dunav, a zabilježene su pojave nutrija na području grada Beograda. Prisutne su na ušću Velike Morave, zatim na Mlavi, Peku, ali i drugim vodenim tokovima.
U Europi najveće štete čini u Italiji. Piero Genovesi, iz Ministarstva za zaštitu okoliša, je naveo da ovu zemlju štete od nutrija koštaju četiri milijuna eura.
Tagovi
Autorica