U Semberiji se odvija najveći dio proizvodnje žita, na oko 54.000 hektara oranica, tako da su očekivanja da pomenuta mjera unaprijedi kvalitet prinosa i poveća uzgoj žitarica, ali i povrća.
Grad Bijeljina je za mjeru kontrole zemljišta u Semberiji izdvojio 30 hiljada KM, uz podršku Ministarstva poljoprivrede RS. Projekat obuhvata 800 gazdinstava u 56 lokalnih mjesnih zajednica.
Kako kontrola kvaliteta tla košta 76 KM, donesena mjera dosta će pomoći poljoprivrednicima.
Zamisao je da prvo stručnjaci sa Instituta Poljoprivrednog fakulteta, iz Istočnog Sarajeva urade analize uzoraka semberskog tla, na osnovu čega će se dobiti precizna mapa kvaliteta ove zemlje.
Tamošnji ratar, Žikica Simić, na površini od 60 hektara gaji pšenicu, kukuruz i ječam a parcele su šeste i sedme kategorije kvaliteta tako da su mu preporuke i savjeti stručnjaka veoma značajni.
Spektroskopija - tehnologija budućnosti za očuvanje zdravlja tla
"Jednom sam kontrolisao kvalitet zemljišta. Savjetovali su me tada da primjenjujem više fosfora i kalija nakon čega sam povećao dosta prinose. Tako sam imao čak osam tona pšenice po hektaru. Zato mislim da će ova mjera dati odlične rezultate. Tačno će se utvrditi šta treba usjevima, kako i sa čime ih prihranjivati", navodi za Glas Srpske ovaj proizvođač.
Preporuka struke poljoprivrednicima je da rade analizu zemljišta kako bi popravili prinose i poboljšali njihov kvalitet, a takođe i smanjili troškove proizvodnje.
Prema zaštitarima, kod kontrole tla, uglavnom se određuju parametri poput pristupačnosti azota, fosfora i kalija, kao i kiselost zemljišta.
"Pojedina tla bogatija su kalijem, neka fosforom, a na nekim oranicama baš ove elemente potrebno je dodati. Na taj način utvrđuje se koje hranjivo je preporučljivo koristiti prilikom prihrane. Ako je zemlja kisela, dodavanjem krečnjaka popravlja se njena pH vrijednost", objašnjava diplomirani inžinjer zaštite bilja, Gordana Gajić i dodaje kako poljoprivrednici često pogriješe pa proizvoljno koriste đubriva, te tako samo utiču na pogoršanje kvaliteta.
Od velike je važnosti, kako kaže, pravilno dozirati količine koje se unose. Takvim pristupom povoljno se utiče na životnu sredinu, proizvodi se zdravija hrana i pri tom se uštedi i pojeftinjuje proizvodnja jer nema isti efekat ubaciti 100 ili 300 kilograma đubriva.
Iz Agrarnog fonda u Bijeljini naglašavaju da sprovođenje navedene mjere ne bi bilo moguće bez podrške nadležnog ministarstva. Stručna lica iz ove ustanove uzimaće uzorke i time olakšati dio posla Poljoprivrednom fakultetu.
Zlatan Lazarević, direktor Fonda, ističe da će se uzorkovati parcele do četiri hektara, a da će u idućoj godini biti kontrolisan kvalitet tla i na većim površinama. Krajnji cilj je obezbijediti veće količine hrane i smanjiti uvoz.
Rezultati izvršene kontrole, zajedno sa preporukama za poželjne agrotehničke mjere, biće u narednom periodu dostavljeni poljoprivrednim proizvođačima.
U Semberiji se odvija najveći dio proizvodnje žita, na oko 54.000 hektara oranica, tako da su očekivanja da pomenuta mjera unaprijedi kvalitet prinosa i poveća uzgoj žitarica, ali i povrća.
Tagovi
Autor
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%