Održana rasprava o nepoštenom postupanju osiguravajućih kuća prema poljoprivrednicima

"Poljoprivrednici s jedne strane muku muče s elementarnim nepogodama koje ih nemilice udaraju te divljači koja ne samo da uništava njihovih ruku djelo već se toliko udomaćila da ljudima ulazi u dvorišta. Dodatni je problem što se ne pronalazi zajednički jezik između poljoprivrednika i osiguravajućih društava", istaknula je predsjednica Odbora za za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na sjednici na kojoj se raspravljalo o nepoštenom postupanju ovih društava prema poljoprivrednim proizvođačima. 

Kako je dodala, ona se čak nisu željela javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji je raspisalo u nekoliko navrata za osiguranje usjeva i nasada od naleta divljači jer tu ne vide svoj interes. Smatra stoga kako je uz utvrđivanje i održavanja brojnog stanja divljači, potrebno preispitati odredbe Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima kako bi se stvorili pravičniji odnosi između osiguravatelja i poljoprivrednika. 

Tek dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju 

Krešimir Frančić iz Hrvatskog ureda za osiguranja istaknuo je, pak, da osiguranje proizvodnje osigurava brži protok kapitala prema poljoprivredi nakon nastanka šteta.

"Potencijalni rizici visokih šteta uzrokom su visokih premija u ovom osiguranju pa u Hrvatskoj samo dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je i dodao kako 10% domaćih poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, što pokriva 40-50 posto poljoprivrednih površina. Za učinkoviti sustav potrebni su, kaže, novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva.

Lani sam osigurao kukuruz od suše i neću više nikad

Vanjski član Odbora, Mijo Latin upozorio je na vrlo niske naknade koje poljoprivrednici dobivaju nakon napada zaštićenih životinja na njihovu stoku i rekao kako lovno-gospodarske osnove ne odražavaju stvarno stanje broja divljači, te da je prekobrojno stanje u lovištima potrebno regulirati.

"Ukupno brojno stanje visoke divljači nije se povećalo zadnjih četrdeset godina, no urbanizacijom i ograđivanjem poljoprivrednih zemljišta divljač ostaje bez svog staništa, pa je i to jedan od uzroka šteta koje nastaju", uzvratio je s druge strane član Odbora Stipan Šašlin.

Istovremeno, naveo je, u brdskim područjima je sve više zapuštenog zemljišta koje postaje stanište divljači. Zbog svega je potrebno naći učinkovit model upravljanja u kojemu bi participirala država, jedinice lokalne samouprave, zemljoposjednici i lovci. 

Tajana Radić je predstavljajući stav Hrvatske poljoprivredne komore rekla kako bi država trebala preuzeti naknadu štete, procjenu bi trebali obavljati ovlašteni procjenitelji, a sustav obrane od tuče trebalo bi što prije staviti u funkciju.

Štete od divljači kao sastavni dio police od auto odgovornosti 

Prof. Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije predložio je da šteta od divljači postane sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti i upozorio na problem zapuštenosti šuma privatnih šumoposjednika, a koje čine 25% ukupne površine pod šumama u Hrvatskoj.

Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva drži da je rokove i procedure, ali i uvjete osiguranja za ostvarenje prava naknade štete potrebno prilagoditi stanju na terenu i to posebno kod voćarske proizvodnje. Prema njemu, poslove procjene trebaju raditi procjenitelji koji su za to osposobljeni i upozorio kako važeći Pravilnik za mjeru 17.1  nije obuhvatio sve vrste poljoprivredne proizvodnje, pa ga je žurno potrebno prilagoditi.

Iz Odbora navode i da je na velike štete od tuče podsjetila Martina Vlašić Iljkić zatraživši obrazloženje o primjeni Zakona o sustavu obrane od tuče, a uzimajući u obzir najavu o ukidanju istoga. U tom smislu bi Ministarstvo poljoprivrede jedinicama lokalne samouprave trebalo dati jasniju uputu o mogućnostima ne/korištenja ovog sustava.

Ivan Güttler: Na obranu od tuče trošimo gotovo 1,3 milijuna eura, a nije učinkovita

Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, istaknuo je kako osiguravajuća društva rade sukladno ugovoru o osiguranju i regulatornim uvjetima osiguranja. Društva moraju upravljati rizicima i kapitalom, te preuzimati obveze koje mogu ispuniti, osiguravajući pri tome buduće i neizvjesne događaje. U tom smislu, kaže, osiguranje može pomoći upravljanju rizicima, no nije jedino rješenje za spriječavanje štete.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice istaknuo je kako su uvjeti osiguranja neprihvatljivi poljoprivrednim proizvođačima, a vrijednost osiguranja nekih vrsta šteta ispod je granice isplativosti. 

"Radi se o kompleksnom problemu koji ulazi u područja više zakonskih rješenja i europskih regulativa, pa je za njegovo rješavanje potreban balans i sagledavanje dobrih praksi koje primjenjuju druge države, a u budućnosti bi bilo dobro kreirati fond iz kojega bi se, objedinjena sredstva s državne, regionalne, lokalne uprave i lovačkog saveza, koristila za pokriće nastalih šteta“, istaknula je predsjednica Odbora za financije i Državni proračun, Grozdana Perić.

Usvojene preporuke 

Odbor za poljoprivredu ujedno je nakon rasprave usvojio sljedeće preporuke:

• Noveliranjem Zakona o lovstvu potrebno je jasno definirati obveze i odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednih proizvođača, kao i odgovornosti i obveze lovoovlaštenika po pitanju točnog utvrđivanja i održavanja brojnog stanja divljači u lovištu. 
• Noveliranjem Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima potrebno je jasno definirati obveze i odgovornost osiguravajućih društava prilikom osiguravanja poljoprivrednih usjeva i nasada, te propisati modalitete i ubrzati procedure utvrđivanja šteta i isplate naknade poljoprivrednicima kada se šteta dogodi. Novim modelom obračuna i prilagodbom rokova u kojima se priznaje šteta na poljoprivrednim usjevima i nasadima, potrebno je stvoriti pravičnije uvjete pri sklapanju police osiguranja i isplati štete; 
• S ciljem jačanja pravne sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, vrednujući pri tome doprinos kojim se kroz sufinanciranje police osiguranja za poljoprivredne proizvođače nastoji što veći broj poljoprivrednika usmjeriti prema osiguranju njihovih usjeva i nasada, ali i zagarantirati pozitivan utjecaj provođenja ove mjere na konkurentnost proizvodnje, Odbor za poljoprivredu poziva na kreiranje modela osiguranja poljoprivredne proizvodnje koji bi bio dostupan svim poljoprivrednim proizvođačima i svim vrstama poljoprivredne proizvodnje, a kojim bi se početak pokrića za štetu i postotak naknade štete uskladio sa klimatskim promjenama koje su nastupile.
• S ciljem stručnije procjene stvarno nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima, djelatnike osiguravajućih društava potrebno je educirati o štetama u poljoprivredi i propisati obvezu posjedovanja odgovarajućih znanja procjenitelja te uključiti ovlaštene procjenitelje u procjenu nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima.
• S ciljem smanjenja šteta od tuče koja predstavlja opasnost za poljoprivrednu proizvodnju, gospodarstvo i imovinu, pozivaju se nadležna državna tijela da u suradnji s jedinicama regionalne uprave kreiranju učinkoviti model obrane od tuče u Republici Hrvatskoj.

Ove preporuke, zaključuju, dostavljaju se na daljnje postupanje Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom lovačkom savezu, Hrvatskom uredu za osiguranje i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.