Sve veći broj Europljana prelazi na grijanje na drvo i pelet. Cijene su porasle zbog velike potražnje i straha od poskupljenja drugih energenata, a zima stiže
Ogrjevno drvo dostiže rekordno visoke cijene. Europa se okreće ovom, za mnoge alternativnom energentu kako bi nadoknadila gubitak prirodnog plina iz Rusije i smanjila rastuće troškove.
Rat u Ukrajini je napravio potres na globalnom energetskom tržištu. Cijene su, piše Business Insider, više za 1.000 posto u odnosu na vrijeme prije ukrajinske krize, što je utjecalo i na one za ogrjevno drvo. Ovih dana posebno zabrinjava vijest o curenju ruskog plina na Sjevernom toku i Sjevernom toku 2.
Analitičari predviđaju porast siromaštva i državnog duga u kombinaciji s daljnjim negativnim posljedicama na životnu sredinu. Stoga Europska unija nastoji osigurati zalihe energije i obećava kontinuiranu pomoć kako bi nadoknadila nagli rast potrošačkih troškova.
Nestašica, ali i strah od rasta za cijene drugih energenata se intenzivira u Francuskoj, navodi Connexion. Dobavljači kažu da primaju i do 100 poziva dnevno, a cijene su skočile za 20 posto od lipnja zbog velike potražnje. Strahuje se da neće biti dovoljno za sve.
Porastao je i broj domaćinstava koja se griju na ovaj način. U svom izvješću za 2019. drvna grupa CNDB je navela da postoji između 7,5 i 8 milijuna domaćinstava koji imaju instaliran izvor grijanja na ogrjevno drvo i pelet.
U 2022. godini državna energetska agencija ADEME priopćila je da vlada ima za cilj da 9,5 milijuna kućanstava koristi energiju na drva do 2023. godine i 11,3 milijuna do 2028. godine.
Gérard Fellous, direktor tvrtke Quality-bûches, izjavio je da su se cijene peleta utrostručile u posljednjih šest mjeseci, a sirovog drveta porasle za 20 posto. Potražnja je počela još u srpnju.
"Nema više nigdje zaliha, čuvam svoje zalihe za vjerne kupce i nadam se da ću izdržati do kraja zime", rekao je Patrick Helb, prodavač u Moselu. Istaknuo je da se metar kubni prodavao za 55 do 57 eura, a sada je cijena 60 do 65 eura.
Od 1. rujna na snagu stupa promjena zakona koja zahtijeva od prodavača da klijentima ponude informacije o gorivosti, dužini, količini i vlažnosti. Od rujna 2023. trupci manji od dva metra smiju biti samo od suhog drveta.
Očekuje se da će ove promjene uzrokovati dodatnu nestašicu u budućnosti, s obzirom na to da je potrebno između 18 i 24 mjeseca da se trupci potpuno osuše i budu spremni da se prodaju za ogrjev.
Kada je riječ o Hrvatskoj, u nedavnom gostovanju u Dnevniku Nove TV, nekadašnji političar, a danas poduzetnik u drvnoj industriji, Ivić Pašalić komentirao je drastična poskupljenja i u našoj zemlji, od čak sto posto.
Kaže, nema peleta iz Rusije, Ukrajine i niza drugih zemalja, a cijene brodskog prijevoza otišle su jako visoko tako da nema ni onih iz Kanade. Istaknuo je i da je na domaćoj sceni došlo do porasta svih ulaznih troškova u proizvodnji.
Pozdravio je pomoć Vlade smanjenjem PDV-a s 25 na pet posto, jer, naglašava, bez toga bi cijena bila još 20 posto viša. Na pitanje bi li bilo lakše da Vlada zamrzne cijene peleta, Pašalić je odgovorio: "Vrlo je loše kad Vlada intervenira u normalne tržišne tijekove, nenormalno vrijeme zahtijeva nenormalne mjere."
Također je napomenuo da, kada se govori o potencijalnom zamrzavanju cijena, treba znati da je ukupan kapacitet proizvodnje peleta u Hrvatskoj oko 550.000 tona, a godišnja potrošnja oko 100.000 tona. "Kad se napune domaća skladišta, što s viškom? Mnogi ljudi su već u ljetnom periodu kupili pelete, sad osjećamo da dolazi do hlađenja potražnje", rekao je zaključivši da nestašice i daljnjeg rasta cijena za koje tvrdi da su dostigle svoj vrh, neće biti.
Tagovi
Autorica