Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Analiza agrara
  • 14.07.2021. 10:30

Osam godina u EU: U poljoprivredu uložene 33 milijarde kuna, a proizvodnja manja nego 2012.

Predstavljeno je stanje domaće poljoprivrede nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

Foto: Lucija Bencarić
  • 3.082
  • 701
  • 1

Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Naime, ona je za ovu domaću proizvodnju u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je lani dosegnula 19,24 milijarde kuna, zaključak je stručnjaka Smarter-a, koji su izradili analizu utjecaja koji je ulazak u Uniju imao na hrvatsku poljoprivredu, a koja je predstavljena novinarima u Zagrebu.

"Ulaskom u EU poljoprivreda je doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog tržišta, novih pravila poljoprivredne politike te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko pet milijardi kuna vrijednosti ove proizvodnje", istaknula je konzultantica Zvjezdana Blažić.

Pad zaustavljen 2015. godine 

Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste odnosno stagnira, a od 2018. godine rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli onu koju smo imali 2012. 

Prema njezinim riječima, količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna odnosno oko 304 milijuna eura u 2013., na gotovo 6,8 milijardi kuna ili oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini.

Kako se čulo, za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura. Tu su i posebni nacionalni programi za vinski sektor, pčelarstvo i dr., za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura ili 33 milijarde kuna od 2013. do 2020. godine.

Ulaskom u EU poljoprivreda je doživjela kumulativni šok, istaknula je Z. Blažić (Foto: M. Petković)

Struktura poljoprivredne proizvodnje se, čuli smo, mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj.

"Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće 'zelene' zahtjeve, ali je isto tako nužno njihovo povezivanje sa hrvatskim prerađevačima i stočarima", upozorava Blažić.

Značajan pad udjela proizvodnje mlijeka  

U brojkama, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom, manja je za 17 posto.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-ovi sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60 posto. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio ove prodaje odvija izvan službenih kanala prodaje.

Ističu i kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio one kod žitarica je pao, ali snažno raste udio industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Kada je riječ o mlijeku, udio proizvodnje je značajno pao, ali je narastao u onoj kod svinja, goveda i peradi. Raste i kod povrća, ali osjetno pada kod proizvodnje voća. Pad je zabilježen i kod proizvodnje vina, a raste udio za maslinova ulja.

Ipak, izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za osam posto, dok je uvoz bio manji za šest posto u odnosu na 2019. godinu. "Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit kod žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit, a najveći je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita", objasnila je Blažić.

Zeleni plan: Za investicije manje od 20 posto, a za okoliš 35 posto 

U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi nacrt Ministarstva poljoprivrede pokazuje da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25 posto za klimu i okoliš. Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna, od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20 posto sredstava, a čak 35 posto za klimu i okoliš.

Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji (Foto: L. Bencarić)

"Sve naše analize stanja u poljoprivredi, kroz ovih osam godina pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenja pesticida, odnosno brojne eko sheme, op.a.), kao i stočarstva koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji stakleničkih plinova", istaknula je Blažić.  

Odgovarajući na upite, kazala je da prvi nacrt prijedloga strateškog plana RH teško da će moći doprinijeti ciljevima iz Strategije poljoprivrede i povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna ili za 50 posto.

Dakle, bez vidljive proizvodnje hrane, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja nezavidne razine produktinosti hrvatske poljoprivrede, koja je na 39 posto prosječne produktivnosti u EU, ako se pribroji i prerađivačka industrija, neće biti niti razvoja ruralnih krajeva odnosno ostanka stanovništva na selu, zaključuje Blažić.


Tagovi

Analiza agrara Hrvatska poljoprivreda Osam godina u EU Zvjezdana Blažić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]